Politike i skrb za starije i starenje u Hrvatskoj

U Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu u utorak 24. travnja održan je stručni skup „Politike i skrb za starije i starenje u Hrvatskoj” u organizaciji udruge Pragma i Zaklade „Marija De Mattias” na kojem je sudjelovalo 170 stručnjaka iz javnih, državnih i neprofitnih organizacija.

Politike

Skup su otvorili Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba, Davor Bernardić, predsjednik Skupštine Grada Zagreba, Iva Prpić, pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih i izaslanica potpredsjednice Vlade Milanke Opačić, kao i predstavnici organizatora Cecilija Milković, predsjednica Zaklade „Marija De Mattias” i Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma. Skup je moderirala Romana Galić, pomoćnica pročelnice za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba.

Izlaganja na skupu održali su Vlado Puljiz i Ana Štambuk sa Studija socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Drugi dio skupa bio je posvećen promociji zbornika radova s međunarodne znanstvene konferencije: „Socijalni rad i borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti – profesionalna usmjerenost zaštiti i promicanju ljudskih prava” održane u Mostaru. O zborniku su govorili Zdravka Leutar i Zoran Šućur sa Studija socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Janja Milinković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Cecilija Milković, predsjednica Zaklade „Marija de Mattias”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nedjeljko Marković, predsjednik udruge Pragma, istaknuo je da odluka kojom je 2012. godina u Europskoj uniji posvećena aktivnom starenju i solidarnosti između generacija jednostavna politička odluka zbog demografskih podataka o starenju stanovništva, kao i povećanim proračunskim izdvajanjima za starije. Marković ističe da su stariji posebno usmjereni na usluge zdravstvene i socijalne skrbi, a zbog pritisaka na mirovinski sustav, sustav socijalnih potpora i potrebe osmišljavanja slobodnog vremena vitalnim starijima, u Hrvatskoj se tek očekuje veća suradnja različitih sektora u društvu. „Do sada smo imali projektni i programski pristup, socijalni aktivizam – čak i u državnom sektoru, nejednake kriterije u razvoju usluga i nedovoljno jasnom ulogom organizacija civilnog društva u politikama prema starijima”, ističe Marković i dodaje da je potrebno pristupiti izradi Hrvatske strategije/politike usmjerene starijima, koja izrađena „odozdo” od stručne javnosti i uz potporu političke javnosti – može pomoći u kreiranju hrvatskog odgovora na sociodemografska kretanja te je pozvao sudionike skupa da u svojim zajednicama identificiraju potrebe starijih i aktivno sudjeluju u izradi Strategije.

Vlado Puljiz, profesor emeritus sa Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta, ističe tri glavna smjera javnih politika prema starijima. U području mirovinske politike postoje dva temeljna problema mirovinskog sustava: održanje primjerenosti mirovina i financijske održivosti sustava te veliki problem ulaska u starost brojnih generacija. U području politika prema ovisnim starima, Puljiz ističe da je skrb o starima ranije vođena u obitelji, a sada se pomiče prema javnom sektoru. U Europi se ovisnost starih javlja kao peti socijalni rizik, a osiguranje tog rizika rješava se na različite načine u pojedinim zemljama. Treće područje je politika aktivnog starenja promovirana od strane Svjetske zdravstvene organizacije koja ima više aspekata i pretpostavlja koordinaciju raznih programa zapošljavanja, socijalnog uključivanja, obrazovanja, zdravstvene politike. Glavni hrvatski izazovi su problemi s održanjem mirovinskog sustava, rješavanje pritiska na institucionalno zbrinjavanje starih ljudi te oblikovanje šire politike aktivnog starenja koja je tek u začecima, zaključuje Puljiz.

Ana Štambuk, predstojnica Katedre za socijalnu gerontologiju Studijskog centra socijalnog rada, objasnila je važnost obrazovanja za aktivno starenje. Cijeloživotno učenje podrazumijeva stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta znanja i kvalifikacija, interesa i sposobnosti od predškolskog doba do razdoblja nakon umirovljenja. Aktivno starenje, ističe Štambuk, uključuje zdravlje i socijalne usluge (promociju zdravlja i prevencija bolesti), determinante vezane uz ponašanje (fizičku aktivnost, zdravu prehranu), fizičko okruženje (sigurno stanovanje), socijalno okruženje (podršku, edukacije), ekonomske determinante (rad, dohodak) i osobne čimbenike (biološki, psihološki). Štambuk ističe i novu paradigmu starenja koja obuhvaća razdoblje predumirovljenja, razdoblje neovisnog življenja, početak ovisnog življenja i ovisne godine umirovljenja. U zaključku izlaganja Štambuk smatra da je za aktivno i zdravo starenje potrebno razvijati pozitivnu sliku starenja u kontekstu životnog ciklusa, odgajati i obrazovati za odgovornost, etičnost i međugeneracijsku solidarnost u svim razdobljima života te pružiti priliku za aktivnosti unutar zajednice kroz volontiranje.

U drugom dijelu skupa, glavna urednica zbornika Zdravka Leutar, predstojnica Katedre za posebna područja socijalnog rada Studijskog centra socijalnog rada, naglasila je da zbornik sadrži 41 rad 63 autora, a svaki rad recenziran je i kategoriziran u skladu s ocjenom recenzenta i međunarodnog uredništva. Budući je skup u Mostaru bio interdisciplinaran, zbornik sadrži radove iz različitih područja: socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, teologije, sociologije, socijalne pedagogije, ekonomije i drugih područja. Značenje zbornika ogleda se u širokom spektru tema koje su povezane s ljudskim pravima i socijalnim radom. Kako bi se potaknulo djelovanje u prevenciji i suzbijanju siromaštva, u radovima objavljenim u zborniku raspravlja se o pitanjima siromaštva, nezaposlenosti, socijalne isključenosti i pristupa socijalnim pravima. Također, riječ je o regionalnim i međunarodnim nejednakostima, oblicima društvene diskriminacije, problemima ostvarivanja ljudskih prava i postizanja socijalnog blagostanja u kontekstu sve nesigurnijeg i konfliktnog društva.

Cecilija Milković, predsjednica Zaklade „Marija De Mattias”, u promociji je zbornika istaknula da je inicijativom i organiziranjem konferencije u Mostaru Zaklada htjela dati svoj doprinos borbi protiv siromaštva i to na široj svjetskoj razini. „Borba uključuje uočavanje problema, njegovih uzroka, razmjera, posljedica, a zatim djelovanje odlučnim koracima prema njegovu rješavanju”, ističe Milković. (ika/bitno.net)

Objavljeno: 25. travnja 2012.

Možda vam se svidi