Trenutna situacija s migrantima je samo početak, migracija će biti još više u budućnosti i na to se treba pripremiti, tvrdi ravnatelj isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi Stanko Perica. Kako se na takvu promjenu pripremiti te koliko je važno raditi na integraciji migranata i izbjeglica objasnio je u emisiji “Nedjeljom u dva”.

Perica je predstavio i organizaciju čiji je ravnatelj. Ustvrdio je kako su nastali u sretnim okolnostima budući da je poglavar “znao čitati znakove vremena” nakon Drugoga vatikanskog koncila.

“Na globalnoj razini osnovani smo 1980. godine. Nakon Drugoga vatikanskog koncila, isusovci su imali sreće što su imali poglavara koji je znao čitati znakove vremena. Koncil stavlja veliki naglasak na znakove vremena da bismo vidjeli ono što je bitno i angažirali se oko toga”, rekao je.

Dodao je da organizacija djeluje u 57 zemalja svijeta te da u našoj zemlji djeluje od 1993. godine, kada se pretežito bavila brigom o izbjeglicama iz BiH.

“To je međunarodna organizacija koja štiti prava izbjeglica i prisilno raseljenih osoba. Između ostalog, djelujemo i u Hrvatskoj, ovdje smo od Domovinskog rata. Nastojimo se prilagoditi potrebama”, zaključio je.

Perica se osvrnuo i na kulturološke razlike koje mogu biti prepreka u integraciji. Istaknuo je i kako se nositi s obrambenim mehanizmom koji nam je svima usađen.

“Riječ je o temi koja je zaista teška. Vidimo da se dobri rezultati postižu onda kada se uloži velik trud. Trenutno u Sarajevu i Beogradu imamo kuće za integraciju. Tamo dolaze maloljetnici i primaju 24-satnu skrb. Uviđamo kako je i te ljude moguće integrirati. Upisuju i završavaju fakultete te funkcioniraju kao građani tih država”, rekao je.

Pater Perica je ustvrdio kako je porast ksenofobije posljedica loših politika prema izbjeglicama i migrantima. Naglasio je da predrasude nestanu kada ljudi upoznaju izbjeglice jedan na jedan.

“Što je više migranata i izbjeglica i što se s njima lošije postupa – to je više ksenofobije, ali kada ljudi upoznaju jedan na jedan izbjeglice ili imigrante, onda se mijenjanju mišljenja. U BiH imamo dosta volontera iz Italije, Njemačke i Nizozemske i kažu mi da kada vide ljude u kampovima – osjećaju se kao da su na drugom kontinentu i onda se mijenja i njihov svjetonazor. Papa Franjo kaže: migranti mogu i nama pomoći”, dodao je.

Perica je komentirao i poruke koje dolaze iz političkog svijeta. Ustvrdio je kako ne vidi što bi vojska na granici mogla napraviti. Dodao je da se na razini EU trebaju donositi zajedničke odluke.

“Iskreno, ne vidim što bi vojska na granicama mogla napraviti. Treba nam diplomacija na granici, treba se angažirati i donijeti zajedničku politiku. Ljudi koji nam dolaze ne iskaču iz crnih rupa. Trebalo bi u okviru EU pregovarati sa zemljama iz kojih dolaze migranti. Idealno bi bilo da ljudi ne moraju migrirati”, rekao je.

Ipak, kaže Perica, zabrinut je kao i neke političke opcije, da bi moglo doći do svojevrsnog obrata u brojnosti domicilnog stanovništva i migranata ukoliko se granice u potpunosti otvore.

“U načelu taj argument potpisujem i ja. Ne mislim da bi Europa i zapadni svijet trebali otvoriti granice i omogućiti svakome tko želi doći da se nastani ondje gdje želi. S druge strane, nisam za to da su ljudi osuđeni na patnju. Između tih dviju vrijednosti mislim da se mora tražiti ravnoteža”, poručio je.

Na pitanje može li naseljavanje migranata dovesti do dekristijanizacije Europe, Perica je odgovorio da su migranti “za kršćanstvo u Europi blagodat” jer “pokazuju gdje jesmo i kako stvari stoje”.

– Mislim da su migranti za kršćanstvo u Europi blagodat jer nam pokazuju gdje jesmo i kako stvari stoje. Kršćanstvo koje je čisto formalno ili nacionalno – neće biti blagonaklono spram migranata, ali onda su migranti svojevrsni lakmus papir koji nam pokazuje kakvo je to kršćanstvo, poručio je.

Upozorio je da je trenutna “situacija samo početak”, te da se na buduće migracije treba pripremiti.

– Trenutna situacija s migrantima je samo početak, migracija će biti još i više u budućnosti. Populacija svijeta će rasti. Na migracije se treba pripremiti, dodao je.

Pater Perica ponovio je važnost integracije te ustvrdio da nemamo koordiniranu useljeničku politiku.

– Nažalost, nemamo nekakve koordinirane politike. Ne postoji dokument koji bi govorio o integraciji – ni na lokalnoj razini – ni na državnoj. Iznimka je grad Zadar. Ne mislim da bi nam nekakv dokument tu puno pomogao, rekao je.

– Kada je riječ o pogledu Crkve na migracijsku politiku, Crkva je protiv multikulturalnosti, u smislu da različite nacije žive na zajedničkom području bez kontakta. Crkva je za interkulturalnost. To znači da se ljudi, koji dolaze kod nas, moraju prilagoditi našem načinu života, naglasio je.

Osvrnuo se i na pogreške zapadnih država poput Švedske, Belgije, Danske i Nizozemske gdje integracija nije zaživjela.

– Manjak politike i planiranja uvjetuje kaotičnu situaciju. Mi smo u opasnosti da imamo paralelna društva. To je ono što se događa i događalo se u mnogim zapadnim zemljama. Lako je otvoriti granice, ali nakon toga treba puno raditi na integraciji, ustvrdio je.

– Konačni cilj je učiniti da oni samostalno funkcioniraju. Jednostavno, izgraditi njihov život da budu samostalni. Naš program ide u tom smjeru. Imamo tečaje hrvatskog jezika, kontakte s poslodavcima kako bi se mogli zaposliti, itd., zaključio je.