PREDIZBORNO SUČELJAVANJE
Hrvatska 25 godina bez demografske strategije, vrijeme je za konsenzus o njoj
Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) organizirao je jučer prvo predizborno sučeljavanje u Hrvatskoj na temu obiteljske politike i potreba mladih.
Veliki broj prisutnih mladih na sučeljavanju te njihova pitanja za političara pokazali su koliko im je važno donošenje konkretnih mjera obiteljske politike. Mladi žele ostati u Hrvatskoj, živjeti dostojanstveno od svojeg rada, osnovati obitelj, imati 2 ili 3 djece, za što trebaju imati adekvatne uvjete. Višegodišnje ignoriranje iseljavanja i nezaposlenosti dovelo je do alarmantne demografske slike Hrvatske. Svi predstavnici stranaka zaključili su da je potrebno postići društveni konsenzus te stvoriti održivu demografsku strategiju koja se neće mijenjati s promjenom vlasti.
Josip Bilaver (HDZ) konstatirao je da je greška svih vlada što se 25 godina nije donijela demografska strategija. “Trebamo napraviti konsenzus i priznati grijehe iz prošlosti” te se ispričao što HDZ-ove vlade nisu donijele demografsku strategiju te napomenuo da će HDZ to napraviti ako dobije povjerenje birača. Istaknuo je da je za to nužan gospodarski oporavak. “Zaposlit ćemo 20 000 mladih u StartUp-ovima”, naveo je.
Mirando Mrsić (SDP) naglasio je da je demografska politika vezana uz snažnu ekonomiju te da četiri retka posvećena toj temi u programu Narodne koalicije ne znače da se mjere obiteljske politike ne provlače kroz druge domene programa. Na repliku iz publike da za vrijeme mandata vlade SDP-a nije donesena obiteljska politika, Mrsić se opravdavao time što su se bavili ispravljanjem pogrešaka prošle Vlade i izvlačili državu iz krize te da nije bilo uvjeta za donošenje demografske politike, što je izazvalo negodovanje prisutnog demografa Stjepana Šterca.
Ana Marija Bujas-Čelan (BM365) komentirala je odluku Skupštine Grada Zagreba o statusu majke odgajateljice. Koalicija “Za premijera” jamči majkama koje imaju troje i više djece status majke odgajateljice s prosječnom mjesečnom plaćom u Hrvatskoj (od 5,600 do 7,300 kuna), sve do navršene 15 godine djeteta! Za ovu godinu izdvojit će se 10 milijuna kuna za tu mjeru kroz rebalans proračuna, a za sljedeću godinu najavljeno je 40 milijuna kuna.
Osvrćući se na status majke odgajateljice, Karolina Ciglar (MOST NL) založila se za stvaranje uvjeta u kojima bi žena trebala moći birati hoće li ili ne koristiti mjere obiteljske politike, poput majke odgajateljice. “Majka sam troje djece, ali ne bih voljela biti 15 godina kod kuće,” zaključila je Ciglar. Poručila je da obiteljska politika trebala biti problem nulte važnosti u programu svake stranke te konstatirala da bi trebalo postojati zasebno ministarstvo koje će se time baviti, ili u najmanju ruku jedan ured pri Vladi. Nadodala je da treba mijenjati percepciju obitelji u Hrvatskoj u kojoj se obitelji s više od troje djece doživljavaju kao čudne i kao teret društvu što je posve krivo.
Na pitanje o mjerama obiteljske politike koje se na 74 stranice niti jednom ne spominju u programu koalicije Jedina Opcija, Matija Matić (Živi zid) je ustvrdio da natalitet proizlazi iz ekonomije te upitao publiku tko želi imati dijete kada je ono još u utrobi dužno 70.000 kuna. Smatra da je sigurnost najvažnija te da treba smanjiti poreze na hranu i dječje potrepštine i opći fiskalni pritisak kako bi se pokrenulo gospodarstvo.
Svjetski savez mladih Hrvatska poziva i ovom prilikom političke stranke na suradnju sa stručnjacima, demografima i mladima kako bi se konačno donijela cjelovita strategija demografske obnove Hrvatske i provele konkretne mjere obiteljske politike. Ignoriranje donošenja ovih zahtjeva stručnjaka i mladih vodi u demografski bankrot i iseljavanje mladih.
Ovo je sedam mjera koje Svjetski savez mladih predlaže za poboljšanje obiteljske i pronatalitetne politike:
1. Stimulacija poslodavcima koji omogućavaju fleksibilno radno vrijeme i rad od kuće
Ovom mjerom omogućilo bi se majkama da bolje usklade svoje obiteljske i poslovne obveze, a kako bi ova mjera zaživjela u RH potrebno je na to stimulirati poslodavce mjerama kao što su porezne olakšice i slično.
2. Subvencioniranje polovice plaće jednog roditelja za obitelji s četvero i više djece
U obiteljima s četvero i više djece, od kojih roditelji uzdržavaju najmanje troje, trebalo bi omogućiti subvencioniranje jednog roditelja zaposlenog na pola radnog vremena u mjesečnom iznosu polovice prosječne mjesečne plaće u RH.
3. Status roditelja odgojitelja za obitelji s 5 ili više djece
Mjera koja bi omogućila da u obiteljima s petero i više djece, jedan roditelj na zahtjev može dobiti status roditelja odgojitelja, a za što bi dobivao mjesečnu naknadu od države u iznosu prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj.
4. Subvencioniranje stambenih kredita
Država bi trebala pomagati mladim obiteljima subvencioniranjem određenog dijela otplate stambenog kredita. Takvi krediti mogli bi se sklopiti do navršenih 30 godina starijeg partnera, čime bi se ohrabrivalo ranije osnivanje obitelji. Preporuka je da i lokalna zajednica na jednak način pomogne mladim obiteljima, osobito iz onih područja u RH koja ubrzano gube veliki broj mladih ljudi koji se sele u druge dijelove Hrvatske ili u inozemstvo.
5. Diferencirano oporezivanje dohotka ovisno o broju djece u obitelji
Sa svakim novim djetetom u obitelji pala bi stopa po kojoj se oporezuje ta obitelj. Takva povlaštena stopa vrijedi do određene dobi djeteta (npr. do 15. godine).
6. Mjera mjesečnih poticaja obiteljima ovisno o broju djece
Ovom mjerom bi se obiteljima jamčila primanja na mjesečnoj razini bez obzira na poslovni status roditelja. Iznos primanja ovisio bi o broju djece u obitelji. Obitelj s jednim djetetom bi mjesečno dobivala određeni iznos primanja, a porastom broja djece u obitelji rasla bi i primanja po djetetu. Obitelj bi imala pravo na ovu mjeru za onu djecu koja nemaju navršenih 18 godina. Ova mjera roditeljima jamči stabilnost i kontinuirana primanja, te ima jači pozitivni utjecaj od mjere koja bi roditeljima jamčila jednokratni iznos kojeg dobiju po djetetu.
7. Pooštravanje inspekcija i kazni za diskriminaciju trudnih žena i mladih majki na tržištu rada
Ova mjera trebala bi ići uz mjere koje motiviraju poslodavce da radije zaposle dvije mlade majke na pola radnog vremena, nego daju otkaz jednoj i zaposle mladu radnicu kojoj zaposlenje uvjetuju time da ne smije u bliskoj budućnosti planirati trudnoću. Na taj način poslodavci dobivaju dodatnu motivaciju za zapošljavanje mladih majki, a mladim majkama se pruža sigurnost na radnom mjestu.
Bitno.net