Europski grkokatolički biskupi hodočastili u Mariji Bistricu

Foto: www.svetiste-mbb.hr

U subotu, 24. studenog, nakon primanja kod predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića te završenog skupa grkokatoličkih biskupa Europe, u popodnevnim satima grkokatolički biskupi hodočastili su u hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke gdje ih je dočekao rektor mons. Zlatko Koren. Svečanu arhijerejsku liturgiju, u zajedništvu apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Alessandra D’Errica, križevačkog vladike Nikole Kekića te ostalih nadbiskupa, biskupa i svećenika predslavio je tajnik Kongregacije za Istočne Katoličke Crkve nadbiskup Cyril Vasil. Liturgijsko pjevanje uzveličao je Ćirilo-Metodov kor iz Zagreba pod ravnanjem mo. Darjane-Blaće Šojat.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Govoreći o međusobnim vezama prijateljstva i bratstva između istočnih katoličkih biskupa, nadbiskup Cyril istaknuo je kako se ovih dana na osobit način sjećamo važnog povijesnog i crkvenoga događaja- obnove crkvenoga zajedništva u Marči 1611., događaja koji je donio novu crkvenu stvarnost u Hrvatskoj te nešto kasnije omogućio osnivanje današnje Križevačke eparhije. „Našli smo se zajedno da bismo razmišljali o našoj povijesti, o našoj crkvenoj stvarnosti, o našoj prošlosti, ali također i o našoj sadašnjosti i na osobit način o našoj budućnosti. Zajedno tražimo odgovore na pitanje, kako dati novi zamah evangelizaciji u našim zemljama. Pitanje o novoj evangelizaciji dovodi nas do razmišljanja o onoj davnoj evangelizaciji, koja ja dala početak kršćanstvu u raznim slavenskim narodima, evangelizaciji koja je bila i koja je još uvijek i danas evangelizatorska inspiracija u tolikim drugim kulturnim kontekstima”, istkanuo je nadbiskup Cyril spominjući svetu braću Ćirila i Metoda koja su u naslijeđe ostavili model kršćanstva zasnovanog na istočnoj duhovnosti, liturgiji na živom narodnom jeziku i jedinstvo s Rimskom Apostolskom Stolicom.

„Kroz veoma dugi period mnogi su smatrali da je takav model neodrživ kao vrijedan i životan. Kad su učenici svetog Ćirila i Metoda bili protjerani iz Velike Moravske, prihvaćeni su od naroda među kojima su uspješno navješćivali evanđelje, ali nažalost , ti narodi nisu ostali povezani s Rimom. Još i danas pravoslavne Crkve tvrde da je nemoguće ostati vjeran istočnoj duhovnosti, disciplini i liturgiji i biti u jedinstvu s Apostolskom Stolicom, a s druge strane Latinska Crkva, osobito u povijesti, držala je korisnim pokazivati jedinstvo Crkve u uniformiranosti latinske duhovnosti, liturgije i discipline. Mi kao grkokatolici smo pak uvjereni da je ćirilometodski model, unatoč svim povijesnim nedaćama, ostao očuvan i i živ također i danas te da se ostvaruje upravo u našim Crkvama. Postojanje grkokatoličkih Crkava je najbolja potvrda modela koji treba slijediti i ostvariti u svim njegovim dimenzijama.” Prisjetivši se događaja 1980. godine, kada je blaženi papa Ivan Pavao II. proglasio Ćirila i Metoda suzaštitnicima Europe želeći dozvati u svijest kršćana važnost Svete braće kao vrijedećih uzora i duhovne potpore za europske narode da bi prevladali sve što dijeli Crkve, nacije i narode Nadbiskup Cyril zaključuje kako je vizija Ivana Pavla II. bila proročka jer se promjenom političkih režima, osobito komunističkog, padom berlinskog zida, proširenjem Europske unije na slavenske zemlje zadobila vjerska sloboda kao vidljivi znak prema željenom jedinstvu. „Danas u ovom svetištu pod majčinskim pogledom Marijinim ujedinjeni smo u razmišljanju i molitvi o našem poslanju u današnjem svijetu u našoj ljubljenoj, patničkoj Europi. Gledajući na svijetle primjere svetih Ćirila i Metoda postajemo sve više svjesni koliko je nužno, – osim političkih i socijalnih procesa ujedinjavanja europskih naroda – ujediniti također i europsku dušu. To je pak nemoguće postići bez ujedinjenja duhovnih korijena Europe. Likovi svetih Ćirila i Metoda nam predstavljaju primjer tih korijena. Bez stvarnog jedinstva i kontinuiteta nikako neće moći rasti i cvjetati životnost naše zajedničke Europe”, poručio nadbiskup Cyril na liturgiji u Mariji Bistrici. (ika/bitno.net)


Objavljeno: 25. studenoga 2012.

Možda vam se svidi