Na početku je u ime udruge Žarko Kovačić zahvalio biskupiji, županiji, biskupijskom Caritasu i općini Konavle na potpori u organiziranju skupa, pozdravivši pritom nazočnog biskupa dubrovačkog, generalnog tajnika HBK i zamjenika župana. Naglasio je da u geslu skupa „Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi koja izlazi iz Božjih usta“ stoji sažetak kršćanskog nauka o ekonomiji. “Za kršćane ekonomija spasenja je srce ekonomije, a Crkva ima recept i putokaz za njezinu trajnu krizu”, istaknuo je.

Doc. dr. sc. Damir Perkov na panelu “Ekonomija dijeljenja” naglasio je kako smatra da je ona jedan od načina izlaska iz krize. U prilog tvrdnji iznio je primjere eBaya, Ubera, Airbnba i dr. te upoznao nazočne s trima načelima ekonomije dijeljenja: neiskorištena vrijednost je potraćena, pristup tuđem vlasništvu i povjerenje. “Takva ekonomija svima vraća sposobnost da izravnije doprinose društvu, gospodarstvu i životu na zemlji”, rekao je.

Franjo Bušić iz društva “Potomac”, vlasnik svjetski poznate marke “Croata”, izlagao je na panelu “Kršćanin poduzetnik”. Naglasio je da ekonomija spasenja obuhvaća sve dimenzije čovjeka, pa i onu tjelesnu i materijalnu. Ukazao je da nije slučajno zapadna civilizacija najbogatija civilizacija u povijesti, niti su slučajno srednjovjekovni skolastički mislioci, osobito „Škola u Salamanci“, utemeljili ekonomsku znanost. Sve tipične karakteristike poduzetnika poput upornosti, hrabrosti, stvaralaštva, odgovornosti, inovativnosti, visoko postavljenih ciljeva, preuzimanje rizika u velikoj su mjeri imali svi sveti ljudi, a dužnost svakog vjernika je slijediti taj put. Od oko 50 prispodoba koje je Isus koristio, oko 35 imaju temu iz svakodnevne ekonomske stvarnosti.

Branko Tinodi iz “Kršćanskih društvenih krugova” u svom je izlaganju ukazao da problem ekonomije nije u preraspodjeli dobara, nego u promjeni odnosa prema dobrima. “Ili tim dobrima služimo ili se njima služimo na dobro braće ljudi.” Iznio je društveni nauk Crkve o uzrocima i njegovim posljedicama na području stjecanja dobara, odnosno upozorio je na temeljnu misao enciklike „De rerum novarum“  Leona XIII. u kojem papa ističe da je čovjek obilježen istočnim grijehom i da je njegova glad za stjecanjem pokušaj da se prevlada trpljenje i patnja čovjeka, u koju ulazi Krist i spašava čovjeka.

Bitno.net