“Svi se pozivaju na zdravstveni i na obrazovni sustav, ali demografska loša situacija je najveća ugroza za sve naše sustave. Primjerice, 1980. godine bila su četiri zaposlena na jednog umirovljenika – danas je odnos 1:1!”, upozorio je Strmota.

Foto: fra Ante Begić

Profesor demografije na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i bivši državni tajnik dr. Marin Strmota jučer je bio gost druge korizmene tribine u samostanu hercegovačkih franjevaca u zagrebačkoj Dubravi. Zajednička ovogodišnja tema tribina je “Može li kršćanin opstati u nekršćanskom svijetu?”.

Dr. Strmota posvjedočio je o razlozima svog uključivanja u politiku, ističući kako se, možda i naivno, nadao da barem nešto malo može promijeniti. Na pitanje ima li mjesta u politici za kršćanske vrline, odgovorio je da interesni krugovi prevladavaju. “Međutim, može se biti i kršćanin i političar, ali je to jako zahtjevno, posebno ako se ne želi odustati od ideala ili zamračiti određena sredstva”, naglasio je Strmota.

U službi državnoga tajnika za demografiju frustriralo ga je što je demografija, koja bi morala biti jaka i razvojna politika, uklopljena u ministarstvo koje se teško nosi s nagomilanim socijalnim problemima. Dodao je da je ostavku dao iznenada, ali ne nepromišljeno, jer je vidio da se nitko ne želi priključiti.

Na pitanje pak voditelja je li svijet politike više kršćanski ili nekršćanski, dr. Strmota je rekao: “Više nekršćanski. Smatram da bi politika trebala biti djelovanje s ciljem javne dobrobiti, pa bi tu trebale biti i osobe s nekim višim moralnim vrijednostima. Njima bi vjera i duhovna snaga trebale pomoći u različitim izazovima kojih ima jako, jako puno. Često se ističe kao da bi pripadnost kršćanstvu ili nekoj drugoj vjeroispovijesti mogla biti problem u javnom djelovanju. E, s time se ne slažem, pogotovo u Hrvatskoj u kojoj se toliko nas predstavlja kršćanima i katolicima.”

Strmota je više puta naglasio da mu je vjera pomogla da i dalje bude iskren prema sebi i drugima i dokraja profesionalan, iako se susretao s brojnim poteškoćama i opstrukcijama. Pojasnio je također da u demografiji ima više svjetonazora, primjerice američki demografi više pišu o problemima navodne svjetske prenapučenosti, a europski uglavnom o problemu izumiranja i depopulacije.

Upitan o vezi teologije i demografije, Strmota je naglasio da se može reći da su svećenici svojevrsni prethodnici demografa: “Naime, upravo svećenici najbolje poznaju stanje na terenu i dobar dio statističkih podataka možemo zahvaliti župnicima i brižno vođenima župnim maticama.”

A na pitanje gdje bi i kako današnja crkvena hijerarhija mogla pomoći u promociji rješenja demografskih problema, dr. Strmota je rekao da Crkva svakako ima prostora za poboljšanje svoga pristupa. “Mladi bi trebali imati više potpore iz Crkve. Može se puno više pristupati mladima, više im se otvarati te ih usmjeravati na obitelj i vrednote. Kažem to posebno zato što kao profesor, koji radi s mladima, godinama primijećujem ozbiljan i sve veći pad zainteresiranosti mladih za općedruštvene teme, za znanost, ma za same sebe!”

Kako je naglasio, “svi se pozivaju na zdravstveni i na obrazovni sustav, ali demografska loša situacija je najveća ugroza za sve naše sustave. Primjerice, 1980. godine bila su četiri zaposlena na jednog umirovljenika – danas je odnos 1:1! I ako se tako nastavi, jasno je da moramo mijenjati sustave. Međutim, svi političari gledaju samo četiri godine unaprijed, eventualno se nešto zaduže za mirovine, ali dugoročne projekcije jasno pokazuju kako je svaki sustav neodrživ ako nema ljudi. Sebičnost je ugrozila Hrvatsku”, zaključio je dr. Strmota.

Sljedećega četvrtka na tribini je najavljeno gostovanje zastupnika u Hrvatskome saboru Marka Sladoljeva.

IKA | Bitno.net