Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, na poziv zahumsko-hercegovačkog i primorskog episkopa Grigorija Durića, sudjelovao je u petak, 6. veljače na otvorenju simpozija “Teologija u javnoj sferi”, koji je organiziran u sklopu proslave eparhijske slave sv. Ignacija Bogonosca u Trebinju.

Biskup-Mate-Uzinic

“Drago mi je da sve ono dobro što smo započeli mojim dolaskom u Dubrovnik, nastavili zajedničkim molitvama u dubrovačkoj katedrali i pravoslavnoj crkvi u Dubrovniku, možemo nastaviti na ovaj način, mojim sudjelovanjem ovdje u Trebinju, iako je moja situacija drugačija u odnosu na episkopa Grigorija. Dubrovnik je dio Zahumsko-hercegovačke i primorske eparhije, dok Trebinje nije dio Dubrovačke biskupije i moramo poštivati kompetencije mostarsko-duvanjskog i trebinjsko-mrkanskog biskupa Ratka Perića, kojega sam obavijestio da ću danas ovdje biti s vama,” rekao je biskup Uzinić

Osvrćući se na temu simpozija posebno je spomenuo prvu točku koja će progovoriti o onome što se događa na istoku Ukrajine, “a što nas, priznat ćete svi, vraća i u one naše nesretne događaje prije 20-ak i više godina.” “Zato smo, čini mi se, više nego bilo tko drugi, sposobni iz vlastitog iskustva promišljati tu situaciju, pa možda i ponuditi neke odgovore,” rekao je biskup Uzinić. “Osobito prenijeti poruku da je svaki rat besmislen, da je rat ludost, da u ratu nitko ne dobiva.”

Prisjetio se i poruke koju je prije par dana rekao papa Franjo, a to je mu stvara bol u srcu, misleći na situaciju u Ukrajini, kad čuje riječi pobjeda i poraz. To su strašne riječi koje bole, kazao je tada papa, jer nema u ratu ni pobjednika ni poraženih, jedina prava riječ za rat je mir. “Koliko bi bilo bolje da smo mi našli na vrijeme mir, a ne da smo ga na kraju bili prisiljeni naći,” rekao je biskup.

Govoreći o temi odnosa Crkve i političke zajednice, biskup je pošao od činjenice da živimo sve više u sekulariziranom svijetu te objasnio prednosti takvog svijeta:

“Sekularizaciju mi u Crkvi ponekad doživljavamo kao nešto što nam izbija temelje pod nogama, ali taj pogled je poprilično pogrešan. Sekularizacija nije nešto loše, ona je po sebi dobra. Zapravo Isus Krist je uveo sekularizaciju onom rečenicom: Dajte Bogu Božje, a caru carevo. Želimo li na pravi način odgovoriti na izazove sekularizacije trebamo je gledati pozitivno. Ona s jedne strane pomaže civilnom društvu da se oslobodi od nametanja nekih ideja od strane Crkve, dakle oslobađa civilno društvo od Crkve i njezinog utjecaja, koji je u pojedinim vremenima povijesti bio pogrešan. Sekularizacija, polazeći od iskustva kojeg smo svi imali, istovremeno pomaže Crkvi da se oslobodi od pritiska civilnog društva, politike koji su puno puta u našoj povijesti imali negativan utjecaj na nas.”

Biskup se prisjetio i nedavne prošlosti i ustvrdio: “U tim vremenima je puno viši utjecaj imala politika na Crkvu nego li je Crkva uspijevala imati na politiku. I zapravo smo puno puta, uslijed tih međusobnih odnosa, bili iskorišteni i to u vrlo negativnom kontekstu.”

Promišljajući o odnosima politike i Crkve, društva i Crkve, biskup je kazao da se taj odnos mora pomalo mijenjati, da se mora postavljati na drugačiji način poštivati kompetencije jedni drugih.

“To znači da se Crkva ne smije aktivno baviti politikom, da ne smije sebe i svoje poslanje vezivati uz ovu ili onu političku opciju, ali ne znači da se Crkva mora odreći bilo kakvog utjecaja na život političke zajednice nego znači da taj utjecaj treba činiti na drugačiji način.”

Crkva u sekulariziranom društvu može djelovati u više sfera, kazao je biskup, istodobno primijetivši da se u borbi protiv moralnog relativizma ne treba prikačiti za jednu političku opciju.

“Mi, Crkva, moramo odgajati ljude. Moramo im pomoći da shvate svoju ulogu kršćana u svijetu i da tu svoju ulogu žive kao kršćani, bez obzira na ovu ili onu političku opciju,” istaknuo je.

Kao primjer naveo je kad se jedan od naroda nalazi u zemljama u kojim je manjina skloniji je opredijeliti se za ljevicu, a u svojim zemljama gdje je u većini za desnicu. “Što govori da tu nešto nije u redu. Trebali smo osposobiti ljude, odgojiti ljude da kao kršćani s kršćanskim vrijednostima uđu u različite političke stranke i unutar tih stranaka, u društvu djeluju kao kršćani. A to mi nismo napravili. To je problem politike i naše nemoći u ovom sekulariziranom svijetu.”

Mi se ne možemo više ponašati kako smo se ponašali prije, ne možemo niti propustiti priliku da utječemo, ali naš utjecaj ide tim putem da odgajamo ljude, da uđu u različite sfere političkog života i da iznutra, kroz autentično življenje svoga biti kršćanin, mijenjaju te sfere.

Kao Crkva trebamo biti i savjest društva u kojem živimo, kazao je biskup i nastavio:

“Ne možemo se odreći svoje proročke uloge. Da bismo je mogli na pravi način vršiti potrebno je da mi budemo distancirani, da se ne damo kupiti, da ne damo da nas netko upotrijebi za svoje interese, nego da se izdignemo iznad tih interesa nego da budemo uvijek oni koji će dizati svoj glas kad je u pitanju nepravda i poticati i hvaliti ono što je dobro u pojedinom društvu.

Kao temeljnu dimenziju uloge Crkve u sekulariziranom društvu biskup je istaknuo evangelizaciju.

“Ništa ne smije kompromitirati zadaću Crkve da navješćuje Evanđelje. Ako se Crkva veže uz bilo koju političku opciju, onda ona kompromitira svoje poslanje da naviješta evanđelje svima.”

Na kraju je biskup Uzinić poručio:

“Ono što moramo napraviti mi svećenici, mi biskupi, mi hijerarhijska Crkva jest da se doista odvojimo od aktivnog političkog djelovanja u svakodnevnom životu, da se izdignemo iznad kako bismo kao odgojitelji, kao proroci mogli na pravi način formirati naše ljude i omogućiti im da oni mogu doprinijeti kvalitetnijem i boljem stanju društva i u vremenu kojem živimo. To je naš odgovor na sekularizaciju.”

“Svjesni smo da u povijesti nije uvijek tako bilo. I da smo puno puta stajali na strani onih koji su govorili da su vjernici, ali se u svakodnevnom životu kao vjernici nisu ponašali. To nam nije dovoljno, da netko govori da je vjernik. Potrebno je da to što vjeruje i živi,” zaključio je svoj govor dubrovački biskup.

Odgovarajući na upit novinara o odnosu Trebinja i Dubrovnika biskup Uzinić je rekao:

“Episkop Grigorije je rekao da je nama u nekim stvarima teže, a u nekim lakše. Ja vjerujem da je nama puno lakše nego političarima. Ono što svaki put ponavljam jest da ne možemo zaboraviti ono što se dogodilo, ali nas to ne smije spriječiti da oprostimo i da počnemo graditi novu budućnost.

Ovo ne zaboraviti ne znači stalno spočitavati nego znači biti svjesni nekih stvari kako ne bi ponovili pogreške koje smo imali u prošlosti. U onoj mjeri u kojoj se to može napraviti, u toj mjeri će moći doći do novog dijaloga.

Za razliku od političara episkop Grigorije se vrlo jasno u nekoliko navrata suočio s onim što se dogodilo. Kao što sam se i ja, doduše ne s pozicija Dubrovnika, jer smatram da je tu napravljena nepravedna agresija na grad Dubrovnik, već s pozicija odnosa naših Crkava suočio. Dok se kod političara to nije to dogodilo. Dok se stvari ne postave na svoje mjesto, mislim da se teško može ići naprijed.

Međunarodna zajednica nam u tome puno ne pomaže. Ako se pokušava reći da smo svi isti, a mi, svatko sa svoje strane mislimo da nismo isti, to nas onemogućuje da se stvarno susretnemo s istinom, bilo s jedne bilo s druge strane, onda je teško nastaviti dijalog, imati dobru međusobnu suradnju i izgrađivati bolju budućnost. ”

Izvor: www.dubrovacka-biskupija.hr