Beck je u svojoj izjavi istaknuo kako je novi prijevod nastao iz potrebe da se Sveto pismo približi suvremenom čitatelju, napomenuvši kako razvijene kulture redovito obnavljaju svoje biblijske tekstove. Naglasio je da u Hrvatskoj, u kojoj već postoje dva prijevoda s imprimaturom, novi prijevod zapravo kasni, jer se od posljednjeg prijevoda „promijenilo društveno uređenje, političke i kulturne okolnosti, ali i sam hrvatski jezik“. „Kod nas nije pitanje zašto novi prijevod, nego zašto se tako dugo čekalo? Prošlo je šezdeset godina od prošlog prijevoda i mi zapravo kasnimo više desetljeća“, kazao je Beck.

Odgovarajući na prigovore o jezičnom osiromašenju zbog izostavljanja aorista i imperfekta, Beck je kazao kako su izdavači i urednici smatrali da je “potrebno ponuditi novi biblijski stil, koji bi bio ozbiljan i primjeren, a opet razumljiv novim generacijama. To je bila odluka na početku, da se jednostavno ponudi nešto drugačije”. Usto, pozvao se i na stav fra Jerka Fućaka, jednoga od urednika tzv. Zagrebačke Biblije, koji je, prema Beckovim riječima, smatrao kako su ti glagolski oblici „de facto mrtvi i nisu potpuno prikladni za prenošenje Božje riječi koja je zapravo živa“.

Beck je pritom jasno razgraničio suvremeni standardni jezik od razgovornog jezika, naglasivši da novi prijevod nudi „suvremeni biblijski stil“, a ne ulični govor. „Biblija govori o važnim i uzvišenim temama: život, duša, smrt, otkupljenje, spasenje. Nije moguće o njima govoriti razgovornim jezikom, pa ni ovaj prijevod to ne čini“, pojasnio je Beck, pozvavši sve da daju priliku novom prijevodu 

Komentirajući status prijevoda i kritike o „prešućivanju“ njegove namjene, Beck je potvrdio kako Hrvatsko biblijsko društvo nije crkvena organizacija te da nema ambiciju nametati ovaj prijevod kao službeni ili liturgijski, budući da Crkva sama određuje koji će se prijevod koristiti u liturgiji. „Svi vjernici koji su navikli na postojeće prijevode – a imamo ih zbilja dva, veoma lijepa i vrijedna – slobodni su ih i dalje koristiti, ništa nije zabranjeno“, poručio je Beck.

Beck je također otklonio sumnje u teološku ispravnost izdanja, naglasivši da ono sadrži sve knjige katoličkog kanona te da u popratnim tekstovima „nema ničega što bi bilo protivno katoličkoj vjeri“. Prema njegovim riječima, prijevod je dvije godine bio na raspolaganju hrvatskim biskupima, a Hrvatska biskupska konferencija i Biskupska konferencija BiH dale su suglasnost za njegovo tiskanje. Zaključno, kazao je kako je prevođenje i distribucija Biblije golem pothvat koji zahtijeva suradnju različitih izdavača, a toliki interes javnosti vidi kao dokaz da su ljudi „gladni Božje riječi“.

“Biblijsko društvo je sretno da ga može ponuditi i sretno da za njim vlada toliki interes i mislimo da su ljudi gladni Božje riječi. Sve što radimo je radimo zato da bi ljudi mogli čitati Sveto pismo jer je to nužno za duhovni rast i veseli nas da ima toliko novih čitatelja”, zaključio je Beck.

Podsjećamo, novi prijevod Biblije na hrvatski jezik objavljen je u suizdanju Hrvatskog biblijskog društva, Verbuma i Naših ognjišta. Riječ je o prvom cjelovitom katoličkom prijevodu Svetoga pisma prevedenom izravno s izvornika koji predstavlja plod zajedničkog rada vrsnih hrvatskih bibličara, mahom s hrvatskih katoličkih teoloških fakulteta.

Na prvim stranicama novoga prijevoda Biblije nalazi se proslov predsjednika HBK mons. Dražena Kutleše i proslov predsjednika BKBiH mons. Tome Vukšića, a u spomenutim se tekstovima ističe važnost novoga prijevoda kao duhovnoga i kulturnoga događaja od nacionalne važnosti.

Pročitajte naš razgovor s Borisom Beckom o novom prijevodu Biblije!

Boris Beck: Kako je nastao i zašto nam je potreban novi prijevod Biblije