nelson-mandela

Postoji puno toga u ostavštini Nelsona Mandele što izaziva poštovanje, prije svega njegova hrabrost i borba za ljudska prava, ali postoji i dio koji ne treba pozdraviti, a to je njegova sramotna potpora abortusu u Južnoafričkoj Republici”, sukus je priopćenja koje je ovaj vikend objavio biskup američkog grada Providence Thomas Tobin i koje je izazvalo dosta reakcija.

Tobin je u svom priopćenju podsjetio kako je južnoafrički predsjednik Mandela stajao iza donošenja zakona o legalizaciji abortusa u Južnoafričkoj Republici 1996. Riječ je o jednome od najliberalnijih zakona o pobačaju na svijetu koji dopušta abortus na zahtjev do 12. tjedna trudnoće, od 13. do 20. tjedna u slučaju općenitijih razloga, pa i nakon 20. tjedna u slučaju konkretnijih medicinskih razloga.

“Molimo se za besmrtnu dušu predsjednika Mandele i oprost njegovih grijeha, ali možemo samo žaliti da se njegova plemenita obrana ljudskog dostojanstva nije odnosila i na najmlađe pripadnike čovječanstva, nerođenu djecu”, napisao je biskup Tobin. Otvoreno pismo biskupa kulminacijom je istupa u pro-life krugovima u Sjevernoj Americi koji su od trenutka Mandeline smrti upozoravali kako treba uravnotežiti pohvale njegovoj političkoj i kulturološkoj ostavštini.

“Takva ravnoteža je potrebna u slučaju čovjeka koji se borio protiv jedne društvene nepravde, ali je pomogao institucionalizirati drugu”, napisao je Paul Tuns, glavni urednik kanadskih pro-life novina The Interim, dok je dr. Day Gardner izjavila da je tužno da je Mandela “bio slijep za patnju najmanjih u svom narodu”.

Biskup Tobin jedini je visokopozicionirani katolički dužnosnik koji je upozorio na oprez u nekritičkim pohvalama Mandeli. Podsjetimo, papa Franjo i američki kardinal Timothy Dolan objavili su povodom smrti južnoafričkog predsjednika komentare koji su o njemu govorili isključivo pozitivno. Pojedini analitičari tvrde kako je američki biskup svojom objavom reagirao upravo na tu činjenicu.

Tobin se u svojoj kritici fokusirao samo na prigovore Mandeli zbog njegova promicanja legalizacije abortusa. Ali, pojedini kritičari u SAD-u su ovih dana ponavljali već zaboravljene prigovore kako su mladi Mandela i njegov Afrički nacionalni kongres (ANC) u svojoj borbi protiv apartheida koristili i terorističke metode, te kako su bili bliski revolucionarnim idejama Komunističke partije JAR-a.

Ono što i ovdje treba ponoviti jest da je Nelson Mandela nakon puštanja iz zatvora nakon 27 godina, tijekom kojih je postao simbol borbe protiv rasizma, kao predsjednik Južnoafričke Republike (funkciju je preuzeo 1994.) svojim mandatom i politikom pomirenja i oprosta između crne i bijele populacije osigurao da ta država ipak živi u stabilnosti.

Bitno.net