Obnova je koncipirana tako da će sudionici imati priliku sudjelovati u životu zajednice, u zajedničkim molitvama, razgovarati s braćom, ispovijediti se. Osim toga, bit će organizirani nagovori na temu razlučivanja poziva, misaone molitve u tradiciji karmela i o najvažnijim aspektima karmelske duhovnosti s naglaskom na karmelićane naučitelje Crkve. Svakako će biti mjesta i za druženje, rekreaciju i međusobno upoznavanje, ali i za ono najvažnije, a to je osobna misaona molitva i tišina.

Duhovna obnova je besplatna, a postoji i mogućnost organiziranja prijevoza ukoliko netko nije u mogućnosti sam doći do našega samostana.

Prijaviti se možete br. Jakovu na Instagramu: https://www.instagram.com/br.jakov/, Facebooku: https://www.facebook.com/profile.php?id=100071599566454, ili whatsappu: 098 16 86 417.

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

Objavu dijeli Br. Jakov od Križa (@br.jakov)

Tko su karmelićani?

Punim nazivom Bosonoga braća Blažene Djevice Marije od gore Karmela, karmelićani su prosjački red u Crkvi koji je nastao u 13. stoljeću na gori Karmel u Svetoj Zemlji kao monaška zajednica. Dolaskom u Europu preuzimaju strukturu života prosjačkih redova, u koje ubrajamo još i franjevce, dominikance i augustinijance, ovaj prijelaz u prosjačke redove ponajprije je podrazumijevao aktivan pastoral među vjernicima. Specifičnost karmela je u povezivanju kontemplativne dimenzije redovničkog života i one aktivne. Drevna je izreka govorila da se karmelićanin mora popeti na goru Karmel, ubrati plodove kontemplacije, a onda se spustiti i dijeliti plodove potrebitima. Karmelićani svaki dan provode dva sata u misaonoj molitvi gdje mogu, kao što je rekla sv. Terezija Avilska, biti sami sa Samim, uživati u Božjoj prisutnosti i napajati se na Njegovoj ljubavi. Poziv karmelićanina ne završava molitvom, već su braća angažirana u aktivnom pastoralu, gdje god to Crkva od njih traži. Danas imaju župe, škole, misije, premda je specifičnost pastorala karmelićanina ispovijed, duhovno vodstvo, škole molitve i duhovnosti. Red su obnovili sv. Terezija Avilska i sv. Ivan od Križa u 16. stoljeću te je od samoga početka prisutna velika povezanost muške i ženske grane Reda.

Red se ističe i time što je najstariji Red u Crkvi koji u svome nazivu izražava posebnu posvetu Blaženoj Djevici Mariji koja je Red i obdarila svojim Škapularom koji su mnogi svetci isticali kao poseban izvor milosti za njihove živote.

Danas hrvatski karmelićani imaju samostane u Zagrebu, Splitu, Krku, Gospiću, Somboru (Srbija), Buškom jezeru (BiH) te u Grazu.