Susreti su koncipirani tako da će sudionici imati priliku sudjelovati u životu zajednice, sudjelovati u zajedničkim molitvama, razgovarati s braćom, ispovjediti se. Osim toga, bit će organizirani nagovori na temu razlučivanja poziva, na temu strukture misaone molitve u tradiciji karmela i na temu karmelske duhovnosti. Svakako će biti mjesta i za druženje, rekreiranje i međusobno upoznavanje, ali i za ono najvažnije, a to je osobna misaona molitva i euharistijsko klanjanje.

Tko su karmelićani?

Nastanak.
Red bosonoge braće Gospe od gore Karmela osnovan je u 12. stoljeću u Svetoj Zemlji, na gori Karmel.
Pod navalama muslimana braća se sele u Europu i preuzimaju način života prosjačkih redova.
U 16. stoljeću su ih obnovili sv. Terezija Avilska i sv. Ivan od Križa.

Naglašena pobožnost Mariji.
Smatra se da je Karmel najstariji Red koji u svome nazivu spominje Gospu.
Dolaskom u Europu Gospa se ukazuje Generalu Reda i daje mu Škapular kao znak svoje posebne zaštite. Pobožnost škapulara isticali su mnogi svetci i pape kroz povijest Crkve.

Kontemplacija i akcija.
Važno obilježje Karmela je uspješno spajanje kontemplacije i apostolata. Stari su karmelićani govorili da je potrebno popeti se na goru Karmel, ubrati plodove kontemplacije, a potom se spustiti i dijeliti te plodove potrebitima. Ta je slika vrlo prikladna za Karmel. Braća nastoje svaki dan provesti dva sata u misaonoj molitvi što je jedno posebno blago jer je u samostanu lako pod izlikom apostolata ili drugih dužnosti zanemariti molitvu. To vrijeme posvećeno isključivo molitvi u rasporedu je ono što čuva poziv. Uz molitvu posvećeni smo apostolatu i odgovaramo na potrebe Crkve. Tako da imamo i župe i školu, i sveučilišne profesore i vojne kapelane. Ipak nešto specifično za naš apostolat je duhovno vodstvo, ispovijed, škole molitve i duhovnosti.

Povezanost sa sestrama karmelićankama.
Poseban je blagoslov unutar iste redovničke obitelji imati sestre karmelićanke koje svojim molitvama prate braću u njihovu radu.

Brojni sveci čiji primjer možemo nasljedovati.
Sv. Terezija Avilska, sv. Ivan od Križa i sv. Mala Terezija crkveni su naučitelji koje je Crkva istaknula kao učitelje molitve i duhovnoga života.
Tu su i brojni drugi svetci čiji nam spisi i životni primjer mogu biti smjernica za život: sv. Elizabeta od Trojstva, sv. Terezija Benedikta od Križa (Edith Stein), sv. Mirjam od Krista Raspetoga, sv. Maravillas od Isusa i drugi.