Katastrofe nužno rezultiraju gubitcima, otimaju nam mir i blagodati koje primamo zdravo za gotovo. Prisiljavaju nas da presložimo prioritete i rekonstruiramo svoje životne navike. Oni koji nisu izgubili sebe, vjeru, nadu i optimizam vrlo brzo će ugledati svjetlo na kraju tunela. Možemo izgubiti kuću, ali je najvažnije sačuvati dom i toplinu u srcu

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Podražaji koji zahvaćaju velik broj ljudi i ugrožavaju naš život, zdravlje i opstanak zovu se kataklizmički stresori (primjerice rat, potres, poplava, epidemija…). Nažalost, oni mogu ozbiljnije ugroziti naše psihičko blagostanje i proizvesti traume te stoga nije naodmet razmisliti kako se s njima nositi i kako iz opasne situacije izaći sa što manje posljedica.

Osobe koje su emocionalno osjetljivije podložnije su mogućoj pojavi PTSP-a (posttraumatski stresni poremećaj), pa i onda kada u trenutku neposredne opasnosti ne iskazuju psihičku nestabilnost. Osnovna emocija koja se prepoznaje u kriznim stanjima je strah. On je jedno od četiriju najprisutnijih čuvstava i stoga je svojstven svim ljudima bez obzira na civilizacijsko kulturološki krug te ga svatko od nas doživljava i izražava na sličan način.

U ovom našem vremenu kada svijetom hara opasan koronavirus, osjećaj straha je sasvim opravdan i razumljiv, a građani Zagreba i okolice dodatno su izloženi utjecaju straha zbog jakog potresa. Iako se smatra „negativnom“ emocijom, strah začudo ima pozitivne strane:

– uči nas razumnom oprezu,

– omogućuje nam da prepoznajemo opasnosti koje ugrožavaju naše zdravlje i život,

– omogućuje nam da prepoznajemo naše tjelesne (lupanje srca, ubrzano disanje, drhtanje ruku, sušenje ždrijela…) i ponašajne reakcije,

– omogućuje nam da izradimo korisne strategije suočavanja s opasnošću zasnovane na prethodnom iskustvu drugih ljudi ili nas samih.

Očekivan i opravdan strah potrebno je prihvatiti i razumjeti jer je svojstven svima i njegovim priznavanjem pokazujemo zrelost, a nikako slabost. Potrebno je da si to osvijestimo jer negiranjem, blokiranjem ili potiskivanjem straha u okolnostima kada je on očekivan i razumljiv možemo naštetiti svojem tjelesnom i psihičkom zdravlju.

Strahovi koji nemaju uporište u stvarnosti zovu se fobije i oni ulaze u područje psihičkih poremećaja.

Panika je intenzivan strah koji preplavljuje i blokira naše borbene snage te gubimo kontakt s izvanjskim događajima. Onemogućeni smo mobilizirati svoje potencijale usmjerene na korisne izbore i odluke.

KAKO ORGANIZIRATI ŽIVOT U KRIZNIM SITUACIJAMA ?

Neki stručnjaci preporučuju da se TV program usmjeren na tumačenje aktualnih stresnih događaja ne prati učestalo. No, iz osobnog iskustva znam da se, iako sam prije nesreća prestala pratiti vijesti, Dnevnik i razne polemičke emisije, osjećam snažnije i sigurnije što se češće i više informiram o promjenama koje nam daju kompetentni znalci. Potrebno je s oprezom primati obavijesti koje stižu od internetskih portala, posebice ako su skloni senzacionalizmu.

Kako su ljudi različiti u zadovoljavanju sekundarnih potreba (primarno je zadovoljiti biološke potrebe i one za sigurnošću), svatko će za sebe odlučiti koje ga informacije uznemiruju te koliko ih je potrebno izbjegavati kako bi očuvao vlastiti mir.

Osobno se osjećam frustrirano kada čitam preporuke nekih stručnjaka, čak nama u Zagrebu, da peremo prozore, preslagujemo ormare, radimo veliko pospremanje, a nemali broj ljudi mora čistiti žbuku, staklo, krhotine i nered koji je nastao kao posljedica potresa. Neki bi bili sretni da se mogu posvetiti preporučenim poslovima, ali su nažalost ostali bez krova nad glavom, a neki taj krov nikada nisu niti imali (beskućnici).

Preporučene svakodnevne aktivnosti moraju biti raznovrsne i ovisiti o stvarnim mogućnostima, okolnostima i interesima. Stoga će ovaj dio biti usmjeren na prijedlog mogućih aktivnosti, a izbor će ovisiti o pojedinačnim afinitetima:

  • Možda je prilika da prepoznate i razvijete neke darove za koje niste niti znali da ih posjedujete.
  • Oni koji su već posvećeni hobiju ili vještinama poput pletenja, kukičanja, vezenja,

šivanja, modeliranja, pisanja… imaju priliku da ih prodube i usavrše.

Kreativni su sadržaji dobra terapijska tehnika jer traže posvećenost i fokusiranost, a u slučaju nepogode može ih se staviti po strani i nastaviti s njima kada se uspostave uvjeti.

  • Mnogi nemaju naviku voditi dnevnik, ali sada je prilika da se posvetimo toj vrsti pisane riječi. Radi se o bilježenju događaja kronološkim redom ovdje i sada i vrijednoj aktivnosti jer nam omogućuje da se u nekoj mirnoj budućnosti prisjetimo zbivanja koja su za nas bila tegobna, ali su nesumnjivo jedinstvena jer smo svjedoci povijesnih zbivanja koja se na svu sreću ne pojavljuju često.
  • Gledanje filmova, slušanje glazbe i čitanje žanrova koji dokazano smiruju također se preporučuje.
  • Neke kulturne ustanove svoje programe nude putem interneta, što je pohvalna inicijativa.
  • Ako nekog relaksiraju kućanski poslovi, od kojih su neki nužni, poput pripremanja hrane, čišćenja i održavanja higijene, mogu napraviti i korak dalje vodeći računa da se fizički ne iscrpljuju kako ne bi izgubili energiju i oslabili imunitet.
  • Preporuka da pokušamo staviti na papir negativne i pozitivne posljedice ovog za nas stresnog razdoblja djeluje besmisleno jer nije lako pronaći nekakvu dobrobit. No, ipak pokušajmo u tablicu s dva stupca napisati što je za svakog od nas štetno, a što korisno i dobrodošlo. Sjetite li se bilo čega pozitivnog, to je znak da vas optimizam nije napustio.
  • Podrška duhovnom životu je molitva. Ona pruža utjehu i nadu, osnažuje i daruje mir. Teška vremena će kad-tad proći, a naš opstanak ovisit će o očuvanju psihičkog i fizičkog zdravlja i duhovnog blagostanja. Dobili smo poruku da je zemaljska egzistencija na klimavim nogama te se toplo preporuča da u svoju svakodnevicu uključimo molitvu i u duljem trajanju od one kojoj se posvećujemo u miru. Možda takva preporuka nije potrebna vjernicima jer je ionako prakticiraju, ali je blagodat onima koji će možda u vremenu bremenitom poteškoćama to postati.

KONTROLA FIZIOLOŠKIH FUNKCIJA

Pri pojavi generaliziranog straha koji može prerasti u paniku korisno je doći u kontakt s promjenama koje se događaju u našem tijelu. Pri jakim emocijama i čuvstvenim pritiscima zamijetit ćemo da ubrzano dišemo, da se ubrzavaju otkucaji srca, pojačano nam radi puls, znoje nam se ruke, suši nam se grlo i tome slično. Na takve reakcije ne možemo izravno utjecati jer se pojavljuju brzo i bez naše volje, ali se možemo usmjeriti na doživljaje i pokušati ublažiti tjelesno uzbuđenje određenim ciljanim postupcima.

Važno je regulirati disanje jer se ubrzanim disanjem isisava kisik iz mozga, što zbog slabije opskrbljenosti kisikom može proizvesti poremećaje rada organa zaduženih za održavanje vitalnih funkcija.

  • Vježbe disanja lako su izvedive: zauzmemo ugodan sjedeći položaj kojim omogućavamo otpuštanje energije i napetosti u tijelu te se fokusiramo na ritam koji mora biti ravnomjeran u jednakim intervalima; udišemo na nos, a izdišemo lagano na usta.
  • Važno je i kakve poruke utiskujemo u naš mentalni sklop. Malodušnost, pesimizam, negativnost ukopavaju nas na mjestu i blokiraju kapacitete koji mogu utjecati na pozitivne promjene.
  • Naše živote ne čine nužno događaji, već način na koji ih interpretiramo, a upravo na doživljaje, pa i tako traumatičnih zbivanja, možemo sami utjecati. Moćni ljudi prihvaćaju izazove, preuzimaju kontrolu i iznalaze strategije koje će im omogućiti uspostavu psihičke i emocionalne, egzistencijalne i svekolike ravnoteže koja je poljuljana nemilim događajima.

Katastrofe nužno rezultiraju gubitcima, otimaju nam mir i blagodati koje primamo zdravo za gotovo. Prisiljavaju nas da presložimo prioritete i rekonstruiramo svoje životne navike. Oni koji nisu izgubili sebe, vjeru, nadu i optimizam vrlo brzo će ugledati svjetlo na kraju tunela. Možemo izgubiti kuću, ali je najvažnije sačuvati dom i toplinu u srcu.

Dunja Krapac, dipl. psiholog  | Bitno.net

—————————————————————————————————————–

Ovaj tekst je originalno objavljen u digitalnom izdanju časopisa za beskućnike “Uličnih svjetiljke”. Budući da prodavači zbog epidemije časopis ne mogu prodavati na ulici, pročitati ga se može na OVOM linku, a prodavače se zauzvrat može podržati donacijom na IBAN: HR 6224020061500038922.