“Ivan Pavao II. i nova evangelizacija”
U sklopu manifestacije Dani kršćanske kulture u ponedjeljak 2. travnja u dvorani Ivana Pavla II. u splitskom Nadbiskupijskom ordinarijatu o sedmoj godišnjici smrti pape Wojtyla održana je tribina pod nazivom “Ivan Pavao II. i nova evangelizacija”.
Na tribini su sudjelovali splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, akademik Josip Bratulić te dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu dr. sc. Marko Trogrlić.
Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić prisjetio se svog prvog susreta s kardinalom Karolom Wojtylom u Rimu, a potom i papom Ivanom Pavlom II. koji je pokazivao posebnu naklonost prema hrvatskom narodu. Prisjetio se susreta s papom Wojtylom u istoj dvorani koja danas nosi njegovo ime i čije riječi “Ne bojte se, otvorite vrata Kristu!” rese ne samo vijenac dvorane u kojoj je tribina održana, nego nadahnjuju mnoge ljude diljem svijeta. Te su riječi sažetak pontifikata Ivana Pavla II. istaknuo je mons. Barišić i dodao kako su one proročke i otvorene. On nije nosio samo religiozni naziv – papa, nego je bio i istinski papà – otac. Imao je osjećaj za čovjeka pojedinca, ali i za nacije, povijest će ga vrednovati kao vođu, istaknuo je mons. Barišić.
Akademik Bratulić, govoreći o Ivanu Pavlu II. rekao je kako je čitajući papine enciklike shvatio da nema mnogo papa čiji je pontifikat toliko dugo trajao, koji su toliko putovali, susreli se s toliko kršćana i nekršćana, napisali toliko enciklika i pobudnica. Papa je to koji je pozivao da se ne bojimo, a danas nas svakodnevno plaše, pa je njegovo ohrabrenje i svjedočanstvo utoliko potrebnije, rekao je Bratulić.
Profesor Trogrlić govorio je o papi koji je bitno odredio mladost generacije koja je danas prisutna u znanosti, kulturi, gospodarstvu itd. Papa je to koji je nadahnjivao mlade u Hrvatskoj, ali i diljem svijeta. To je papa koji je govorio jasno i jednostavno, pjevao je s mladima, znao se smijati, ni prema kome nije bio ravnodušan.
Mons. Barišić je u nastavku tribine istaknuo kako je autentičnost Ivana Pavla II. razlogom zbog kojeg su mladi u njemu vidjeli zahtjevnost, ali i jasnoću. Mladi su to prepoznali te je njegovo promoviranje nove evangelizacije koja će prožeti današnju kulturu moglo imati ploda. Iako se današnja kultura na neki način sebe stidi, stavljajući i čovjeka u pitanje, potrebno je pronaći način za novu evangelizaciju i novu rekristijanizaciju. Na tom je tragu Benedikt XVI. odlučio proglasiti Godinu vjere koja je pred nama, istaknuo je mons. Barišić. Nova evangelizacija želi dati dušu svim područjima – znanosti, politici, gospodarstvu, sportu. Uz rekristijaniziranje postojećih, potrebno je otvoriti vrata i drugima, potrebno je stupiti u dijalog s agnosticima i ateistima, filozofima i umjetnicima, kao i različitim kulturnim i javnim djelatnicima, potrebno je da evanđelje zaživi na novoj razini, zaključio je mons. Barišić. Akademik Bratulić istaknuo je koliko su kršćanstvo i kultura bili povezani u prošlosti i rekao je kako je to odnos koji je duboko prožet i čiji su tragovi svugdje oko nas.(ika/bitno.net)
