VeritasFoto: IKA
Na početku je pročitana čestitka pape Benedikta XVI. u kojoj se, između ostalog ističe kako se rađanje Veritasa poklapa s Drugim vatikanskim koncilom koji je dao novi zamah evangelizaciji. „Pisana riječ i tiskovine vjerskog karaktera odigrale su neizmjernu ulogu u tom procesu. Veritas je pratio i društvene promjene, osobito u Hrvatskoj koja je izlazila iz komunističkog sustava te stekla svoju punu neovisnost. I dalje ostaje dužnost Vašeg časopisa biti svjedok vremena te slikom i riječju dati svoj obol u promicanju istine – veritasa, kako medu vjernicima tako i medu svim ljudima dobre volje koji traže istinu”, piše u Papinoj čestitki.

Čestitku zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića pročitao je njegov izaslanik, moderator Nadbiskupskoga duhovnog stola preč. Nedjeljko Pintarić. U čestitki se ističe kako je Glasnik od početka bio prepoznat kao glasilo vjerskih i pobudnih sadržaja, a danas slovi kao katolički mjesečnik koji prati crkvena zbivanja sa širokim izborom tema i autora. Pročitana je i čestitka ministrice kulture Andreje Zlatar Violić, koja ističe kako je Veritas kao gotovo jedini poslijeratni vjerski list, tematski raznovrstan, namijenjen svim uzrastima te ljudima različitih zvanja i zanimanja, prepoznat u svom nastojanju da promiče evanđeosku istinu, ali i istinu uopće pa čak i onda kada ta istina izaziva ili je neugodna, upravo na tragu ostavštine najomiljenijeg i najčašćenijeg sveca Katoličke crkve sv. Antuna Padovanskog kojemu je istina začinjena milosrdnom ljubavlju bila cilj i putokaz. Riječ dobrodošlice okupljenima na akademiji uputio je fra Ljudevit Maračić, koji je za Veritas vezan od samih početaka, a k tome je kao urednik naslijedio osnivača i prvog glavnog urednika, fra Ivona Ćuka i tu dužnost obavljao gotovo 27 godina.

Osvrt na Veritas i njegovo mjesto u medijskom prostoru iznio je predsjednik Hrvatskoga društva katoličkih novinara Neno Kužina. Podsjećajući na početke Veritasa čiji je prvi broj izašao o Uskrsu 1962. godine, Kužina je istaknuo kako je svojim zauzetim komentarima prvi urednik fra Ivon Ćuk plijenio pozornost ne samo crkvenih krugova već i društvenih pozornika. Godine 68. doživio je sudski proces. Radi tih, ali i nakladničkih razloga, Glasnik je promijenio ime u „Veritas”, dosežući u najboljim godinama nakladu veću od 40.000 primjeraka. „Od početka bio je prepoznatljiv kao katoličko štivo, s izrazito domoljubnim, hrvatskim nabojem, uvijek na Stepinčevoj liniji. U godinama kad se hrvatski narod, katolički puk dizao iz pepela poslije snažne komunističke represije, narod je tražio vertikalu, tražio je uporište i oslonac u vremenima kad je dvije godine ranije mučeničkom smrću umro kardinal bl. Alojzije Stepinac. Kad su komunističke vlasti prionule progonima i zatvaranjima svećenika, katolički puk je od svojih pastira tražio orijentire, žudio za onim duhovnim u kojem se spajao nacionalni i vjernički identitet. U tom vremenu hrabrost zajednice franjevaca konventualaca, koja je čitala znakove vremena, a srasla s pukom, bez obzira na posljedice, odgovorila je potrebama vjernika upravo kroz „Veritas”, istaknuo je Kužina.

„Mislim da neću pretjerati ako reknem da je on prekinuo komunističku tiraniju i na neki način zbunio tadašnje aktualno političko društvo, jer je zajednica franjevaca konventualaca pokrenula obnovu katoličkih medija koji su bili potpuno zatrti. „Veritas” se pojavljuje kao svjetionik i preteča ostalim katoličkim medijima. Vjernicima je to bilo oduševljenje i putokaz novih gibanja Crkve u društvu i to onom koje je pokušalo službeno ugasiti svaku katoličku svjetiljku. U to vrijeme on nije bio, kao što nije ni danas, samo obično informativno glasilo. Kao prvi katolički medij bio je formativno, ohrabrujuće i identifikacijsko glasilo. Tako je od svog prvog broja „Veritas” bio jednako istina, ona beskompromisna”, rekao je Kužina. U izlaganju se osvrnuo i na stanje u medijima i mjesto katoličkih medija te istaknuo kako polustoljetna Istina, Veritas, godinu mlađi Glas Koncila, Kana, i brojna druga glasila nisu konkurencija jedni drugima, nego se nadopunjavaju. Na kraju riječ zahvale uputio je urednik fra Ivan Bradarić te se osvrnuo na mjesto Veritasa u sadašnjem trenutku. „Sredstva društvenoga priopćavanja, među kojima je i slavljenik Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga – u suvremenom aeropagu svijeta u kojemu živimo bitna su sastavnica evangelizacije”, rekao je Bradarić.

U ovoj prigodi koncert je održao Zagrebački kvartet, koji je svečanu akademiju zaključio premijernom izvedbom pjesama u čast sv. Antunu. Program je vodila Tanja Popec, koja je nizom citata podsjetila na povijest Veritasa te smjernice koje mu je dao fra Ivon Ćuk, prvi urednik.

Akademiji su nazočili generalni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović, tajnik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Vlade Republike Hrvatske Franjo Dubrović, generalna glavarica Reda franjevki misionarki iz Asiza s. Juliana Malama, više provincijala i provincijalki te urednika hrvatskih katoličkih glasila.

Akademiji su nazočili i franjevci konventualci iz Slovenije te sadašnji i nekadašnji suradnici Veritasa. (ika/bitno.net)