ZDRAVO KRALJICE

Šest marijanskih napjeva iz bogate gregorijanske baštine Katoličke Crkve

Donosimo šest poznatih marijanskih napjeva koji pripadaju bogatoj gregorijanskoj baštini Katoličke Crkve, a koje bi svaki vjernik trebao znati, ako ne na latinskom, onda barem na hrvatskom jeziku! Prvih pet napjeva su tzv. Marijanske antifone koje, premda nisu u punom smislu liturgijske antifone (pripjevi psalama), od 1239. godine odlukom pape Grgura IX. postaju dio Liturgije časova – pjevaju se ili recitiraju na kraju molitve povečerja. Posljednji je napjev “Ave Maris stella” (Zdravo Zvijezdo mora) – himan večernje molitve časoslova koji Crkva pjeva na marijanske svetkovine.

2423995645_8e85cc01da_z

1. Sub tuum praesidium – Pod obranu se tvoju utječemo

Ova najstarija marijanska antifona očuvana je u cijelosti do dana današnjega, a njezin najstariji zapis pronađen je na početku 20. stoljeća na jednom starom egipatskom papirusu. Poznata antifona obično se navodi kao prva dokumentirana potvrda Marijina kulta u starini. Zaziv ističe Marijinu bogomajčinsku ulogu, a pretpostavlja se kako je prvotno zaživio u koptskoj liturgiji, odakle se proširio po čitavoj Crkvi. Nastala je u 3. stoljeću (oko 250. godine), a katolici su je vrlo ubrzo preuzeli i usvojili, posebno zaslugom benediktinaca, a napose cistercita i njihova najistaknutijeg predvodnika, sv. Bernarda, opata. Više o ovoj antifoni pročitajte na linku.

Latinski

Sub tuum praesidium confugimus, Sancta Dei Genetrix. Nostras deprecationes ne despicias in necessitatibus, sed a periculis cunctis libera nos semper, Virgo gloriosa et benedicta.

Hrvatski

Pod obranu se Tvoju utječemo, sveta Bogorodice. Ne odbij nam molbe u potrebama našim, nego nas od svih pogibelji uvijek oslobodi. Djevice slavna i blagoslovljena.

2. Salve Regina – Zdravo Kraljice

Antifona “Zdravo Kraljice” nastala je krajem 11. stoljeća, a prati ju vrlo stara koralna melodija koju i danas poznaju mnogi vjernici. Prva i nedvojbena potvrda njezina pjevanja nalazi se u statutima Petra Časnog, cistercitskog opata iz Clunyja (1135. godina), gdje se navodi kako se antifona pjeva tijekom procesije u čast Marijina Uznesenja. Zahvaljujući cistercitima antifona “Zdravo Kraljice” postala je najvažnijom marijanskom molitvom 13. stoljeća. Benediktinci su je pjevali na kraju molitve povečerja, odlazeći na počinak, dok su cisterciti ovu antifonu češće pjevali ili recitirali na kraju svete mise. Ubrzo se u narodu proširio običaj pjevanja ove antifone u večernjoj molitvi, pred kipom ili u kapeli Majke Božje. Više o ovoj antifoni pročitajte na linku!

Latinski

Salve, Regina, Mater misericordiae, vita, dulcedo, et spes nostra, salve! Ad te clamamus, exsules filii Hevae, ad te suspiramus, gementes et flentes in hac lacrimarum valle. Eia, ergo, advocata nostra, illos tuos misericordes oculos ad nos converte; et Iesum, benedictum fructum ventris tui, nobis post hoc exilium ostende. O clemens, O pia, O dulcis Virgo Maria.

Hrvatski

Zdravo, Kraljice, majko milosrđa, živote, slasti i ufanje naše zdravo. K tebi vapijemo prognani sinovi Evini. K tebi uzdišemo tugujući i plačući u ovoj suznoj dolini. Svrni, dakle, odvjetnice naša, one svoje milostive oči na nas te nam poslije ovoga progona pokaži Isusa, blagoslovljeni plod utrobe svoje. O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo.

3. Ave Regina caelorum – Rajska kruno, rajska slavo

Ova marijanska antifona najvjerojatnije potječe iz 11. ili 12. stoljeća. Mnogi ju pripisuju bl. Hermanu iz Reichenaua, autoru antifone “Zdravo Kraljice”. Od 13. stoljeća nalazi se u molitvi povečerja, a redovito ju se molilo od Svijećnice do Velike srijede.

Latinski

Ave, Regina caelorum, Ave, Domina Angelorum. Salve, radix, salve, porta ex qua mundo lux est orta. Gaude, Virgo gloriosa, super omnes speciosa. Vale, o valde decora, et pro nobis Christum exora.

Hrvatski

Rajska kruno, rajska slavo, anđeoska Gospo, zdravo! Ti si korijen, ti si vrata s kojih sinu svjetlost zlata. Ti si ljiljan djevičanstva, ti si nakit čovječanstva. Zdravo, puna svih milina, moli za nas svoga Sina.

4. Alma Redemptoris mater – Slavna Majko Spasitelja

Latinska antifona “Slavna Majko Spasitelja”, napisana u čast Blaženoj Djevici Mariji, potječe iz 11. stoljeća. Autor antifone je već spomenuti bl. Hermann iz Reichenaua. Više o ovom velikom redovniku prozvanom ‘marijanskim naučiteljem‘ pročitajte na linku.

Latinski

Alma Redemptoris Mater, quae pervia caeli porta manes, et stella maris, succurre cadenti, surgere qui curat, populo: tu quae genuisti, natura mirante, tuum sanctum Genitorem. Virgo prius ac posterius, Gabrielis ab ore, sumens illud ave, peccatorum miserere.

Hrvatski

Slavna Majko Spasitelja, rajska dveri milostivna, koja vjerne vodiš k sreći, iznad mora zvijezdo divna. O pomozi palom svijetu, koji želi ozdravljenje, Ti, što rodi Tvorca svoga prirodi na udivljenje. Čuvši pozdrav Gabrijela donese nam život svima, Djevom zače, Djevom osta, smiluj nam se grešnicima.

5. Regina caeli – Kraljice neba

Uskrsna antifona “Kraljice neba, raduj se!” svoje početke ima u 12. stoljeću. U franjevačkom časoslovu, sredinom 13. stoljeća preuzima mjesto antifone “Zdravo, Kraljice” i pjeva se neprekidno tijekom uskrsnog vremena, na kraju molitve povečerja. Od 18. stoljeća, odlukom pape Benedikta XIV., tijekom uskrsnog vremena ova antifona dolazi na mjesto pozdrava “Anđeo Gospodnji”, dok je za ostalo vrijeme crkvene godine propisao da se rabi spomenuti anđeoski pozdrav. Antifona je upravljena Mariji i poziva na radost zbog Gospodinova uskrsnuća, što izražava česti poklik “Aleluja!”. Završava molbom Bogorodici da nam bude zagovornicom kod svoga ljubljenog Sina. Poznata je legenda da je papa Grgur Veliki (+604.) jednoga uskrsnog jutra, hodajući u svečanoj uskrsnoj procesiji ulicama Rima, čuo kako prva tri stiha “Kraljice neba” pjevaju sami anđeli, pa na te stihove samo dodao “Moli za nas Boga, aleluja!”.

Latinski

Regina caeli, laetare, alleluia. Quia quem meruisti portare, alleluia. Resurrexit, sicut dixit, alleluia. Ora pro nobis Deum, alleluia.

Hrvatski

Kraljice neba, raduj se, aleluja. Jer koga si dostojna bila nositi, aleluja. Uskrsnu kako je rekao, aleluja. Moli za nas Boga, aleluja.

6. Ave maris stella – Zdravo Zvijezdo mora

Himan “Zdravo zvijezdo mora” vjerojatno potječe iz 8. stoljeća, premda ga se stoljećima pripisuje sv. Bernardu iz Clairvauxa (1090.-1153.). Tekst himna nalazimo već u “Codex Sangallensis” iz 9. stoljeća, a danas pripada molitvi večernje na svetkovine BDM. Zanimljivo, naziv “Zvijezda mora” nastao je zabunom u latinskom prijevodu jednoga od mnogih tumačenja značenja imena Marija. Naime, prvotni “maris stilla=kapljica mora” pročitan je kao “stella=zvijezda”. Značenje imena “kapljica mora” uporište ima u hebrejskom “meir jam”. “Meir” je zvijezda, a “jam” je more.

Latinski

1. Ave, Maris Stella, Dei Mater alma,  atque semper virgo,  felix coeli porta.

2. Sumens illud Ave Gabrielis ore, funda nos in pace, mutans Evae nomen.

3. Solve vincia reis profer lumen caecis, mala nostra pelle, bona cuncta posce.

4. Monstra te esse Matrem, sumat per te preces qui pro nobis natus, tulit esse tuus.

5. Virgo singularis, inter omnes mitis, nos culpis solutos mites fac et castos.

6. Vitam praesta puram, iter para tutum; ut videntes Jesum semper collaetemur.

7. Sit laus Deo Patri, summo Christo decus, Spiritui Sancto, tribus honor unus.  Amen

Hrvatski

1. Zdravo zvijezdo mora, Majko Božja nježna, vazda djevičanska, dveri rajska zdravo.

2. Ti što začu pozdrav s usta Gabrijela: mirom na ukrijepi, mijenjaj ime Evi.

3. S krivca lance skini, slijepu daj da vidi, tjeraj naše jade, sve isprosi dare.

4. Majkom se pokaži, molbe nam prikaži onom, rad nas što je posto dijete tvoje.

5. Djevo osobita, smjerna ko ni jedna, grijehu ti nas otmi, smjerne, čiste tvori.

6. Daj nam sveto živjet, sigurno putovat, uz Isusa vijekom radovat se s tobom.

7. Slava Bogu Ocu, višnjem Kristu dika, ko i Duhu Svetom isti poklon trima. Amen.

Priredio: Miodrag Vojvodić | Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

 

Objavljeno: 19. svibnja 2016.

Možda vam se svidi