OD 14. OŽUJKA
U hrvatskim kinima uskoro počinje prikazivanje filma o ‘Majci Cabrini’ – katoličkoj svetici i najutjecajnijoj ženi svoga vremena
Od redatelja film „Zvuk slobode” (Sound of Freedom) u hrvatska kina dolazi biografski film o jednoj od najutjecajnijih osoba na prijelazu u 20. stoljeće časnoj sestri sv. Franciski Cabrini
Film je temeljen na istinitoj priči o borbi jedne žene za jednakost, zdravlje i sreću useljeničke siročadi.
Franciska se u proljeće 1889. godine iskrcala u New Yorku i ubrzo postala majka talijanskih iseljenika. Cijeli se život borila za one na marginama društva.
U najvećim američkim gradovima osnivala je škole, bolnice, sirotišta, konvikte i ubožnice. Za svoje redovnice birala je vedre i radosne djevojke i žene. Uz poduzetništvo, odlučnost i odvažnost, Cabrini je stvarala mjesta puna suosjećanja i vječnog nasljeđa.
Film se u hrvatskim kinima počinje prikazivati 14. ožujka 2024. godine. Zahvaljujući modelu Pay it forward omogućeno je ljudima nadahnutim filmom koji su upravo pogledali, u želji za promicanjem priče i podizanjem svijesti o toj temi, da unaprijed plate ulaznice za ljude diljem svijeta koji ih sebi u tom trenu ne mogu priuštiti, a željeli bi pogledati film.
Životopis Majke Cabrini
Sveta Franciska Cabrini rođena je 15. srpnja 1850. u Sant’Angelu kod Lodia u Italiji kao Francesca Severio Cabrini. Odrasla je u brojnoj i pobožnoj obitelji te se već kao djevojčica počela zanimati za misije. Nakon školovanja kratko je djelovala kao učiteljica, a nakon toga je poželjela postati redovnica. Međutim, zbog krhka zdravlja nije primljena u dvije redovničke zajednice. Godine 1880. sa sedam djevojaka osnovala je Družbu Misionarki Presvetog Srca, s ciljem brige o bolesnoj i napuštenoj djeci.
U proljeće 1889. godine doputovala je u New York. U tom je gradu započela brigu o talijanskim useljenicima. Osnivala je škole, bolnice i sirotišta u Chicagu, Denveru, Seattleu, New Orleansu i Los Angelesu. Kasnije je svoju misijsku djelatnost nastavila u Nikaragvi, Panami, Čileu i Europi, a u svojim misijskim putovanjima 28 puta je preplovila Atlantkik.
Preminula je 22. prosinca 1917. u Chicagu u 67. godini života. U trenutku smrti njezina redovnička zajednica imala je čak dvije tisuće sestara u 70 redovničkih kuća, a sestre njezina reda brinule su za preko pet tisuća siročadi i više od sto tisuća bolesnika
Ona predstavlja prvu naturaliziranu državljanku SAD-a koju je Katolička Crkva proglasila svetom. Njezin se spomendan slavi 22. prosinca. Posebno je časte američki Talijani.
