Kako bi zadobili oprost „vjernici su pozvani poduzeti kratko hodočašće prema Svetim vratima, otvorenim u svakoj katedrali ili u crkvama koje odrede dijecezanski biskupi, kao i na četirima papinskim bazilikama u Rimu, kao znak duboke želje za istinskim obraćenjem“, piše papa Franjo dodajući kako je „važno da to bude povezano, prije svega, sa sakramentom pomirenja i slavljenjem svete euharistije te popraćeno ispoviješću vjere i molitvom za Papu i nakane koje nosi u svom srcu za dobro Crkve i čitavoga svijeta.“

Evo koje su crkve odredili naši biskupi!

ZAGREBAČKA METROPOLIJA

Zagrebačka nadbiskupija

  1. Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetog Stjepana
  2. Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke
  3. Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu
  4. Župna crkva Presvetoga Trojstva u Krašiću
  5. Svaka župna crkva u nadbiskupiji na dan proslave zaštitnika župe.

Bjelovarsko-križevačka biskupija

  1. Katedrala sv. Terezije Avilske
  2. Marijansko svetište u Novoj Rači
  3. Župna crkva sv. Ane u Križevcima

Sisačka biskupija

  1. Katedrala Uzvišenja sv. Križa
  2. Svetište Majke naših stradanja u Gori
  3. Svetište Majke Milosrđa u Kloštar Ivaniću
  4. Bazilika sv. Kvirina u Sisku

Varaždinska biskupija

  1. Katedrala Uznesenja Blažene Djevice
  2. Župna crkva u Ludbregu
  3. Župna crkva u Lepoglavi
  4. Župna crkva u Molvama
  5. Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu
  6. Zatvorska kapela bl. Alojzija Stepinca u Lepoglavi
  7. Schonstatsko svetište u Maloj Subotici

SPLITSKA METROPOLIJA

Splitsko-makarska nadbiskupija

  1. Katedrala sv. Dujma
  2. Svetište Majke Božje Lurdske u Vepricu
  3. Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske
  4. Svetište Majke Božje u Solinu

Dubrovačka biskupija

  1. Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije
  2. Svaka župna crkva i svetište na dan slavlja zaštitnika župe ili naslovnika svetišta

Hvarska biskupija

  1. Katedrala sv. Stjepana
  2. Svetište Gospe od Zdravlja iznad Jelse
  3. Svetište Sv. Ane u Donjemu Humcu
  4. Crkva Krista Kralja u Selcima
  5. Svetište Velike Gospe u Velome Selu

Šibenska biskupija

  1. Katedrala sv. Jakova
  2. Svetište Gospe Vrpoljačke tijekom devetnice i svetkovine Velike Gospe
  3. Svetište Gospe Visovačke tijekom devetnice i svetkovine Gospe od anđela
  4. Svetište Gospe od Karavaja tijekom devetnice i svetkovine Gospe od Karavaja
  5. Nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića tijekom devetnice i svetkovine Sv. Nikole.
  6. Crkva Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu tijekom devetnice i svetkovine 5. kolovoza
  7. Svaka župna i samostanska crkva u biskupiji na dan proslave zaštitnika župe

RIJEČKA METROPOLIJA

Riječka nadbiskupija

  1. Katedrala sv. Vida
  2. Svetište Majke Božje Trsatske
  3. Svetište Majke Božje na Svetoj Gori na sve marijanske svetkovine i blagdane tijekom Godine milosrđa
  4. Svetište Majke Božje Žalosne u Mrkoplju na sve marijanske svetkovine i blagdane tijekom Godine milosrđa
  5. Svaka župna crkva na dan proslave zaštitnika župe

Gospićko-senjska biskupija

  1. Katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću
  2. Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u Senju
  3. Svetište Majke Božje od Krasna
  4. Svetište Gospe od Čudesa u Oštarijama Ogulinskim
  5. Crkva Uzvišenja Svetog Križa u Ogulinu
  6. Crkva Presvetog Trojstva u Otočcu
  7. Crkva Presvetog Trojstva u Slunju
  8. Crkva Hrvatskih mučenika na Udbini

Krčka biskupija

  1. Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije
  2. Crkva Uznesenja Marijina u Osoru
  3. Crkva Uznesenja Marijina u Rabu
  4. Svetište Majke Božje na Gorici

Porečko-pulska biskupija

  1. Eufrazijeva bazilika
  2. Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u Puli
  3. Crkva sv. Vinka u Svetvinčentu
  4. Crkva sv. Kancija u Lanišću
  5. Crkva sv. Stjepana prvomučenika u Krasici
  6. Crkva sv. Petra i Pavla u Svetom Petru u Šumi

ĐAKOVAČKO-OSJEČKA METROPOLIJA

Đakovačko-osječka nadbiskupija

  1. Katedrala sv. Petra
  2. Konkatedrala svetog Petra i Pavla u Osijeku
  3. Svetište Gospe od Brze Pomoći u Slavonskom Brodu
  4. Crkva sv. Filipa i Jakova u Vukovaru

Požeška biskupija

  1. Katedrala sv. Terezije
  2. Svetište Gospe Voćinske
  3. Marijanska svetišta Požeške biskupije na dan hodočašća: Pleternica, Kloštar kod Slav. Kobaša, Kutjevo, Gospino Polje iznad Bilog Briga u župi Vrbova, Jasenovac, Velika i Suhopolje
  4. Svaka župna crkva na dan proslave prvog zaštitnika župe

Zadarska nadbiskupija

  1. Katedrala sv. Stošije
  2. Svaka župna i samostanska crkva u nadbiskupiji na dan proslave njezina zaštitnika
  3. Crkvi sv. Anselma u Ninu, od početka duhovne priprave do završetka slavlja Gospe od Zečeva na svetkovinu Uzašašća Gospodnjega
  4. Crkva svetog Šime prigodom zajedničkog, organiziranog hodočašća vjernika iz župa Zadarske nadbiskupije

Na kraju podsjećamo na crkveni nauk o oprostima!

Svaki teški grijeh ima dvostruku posljedicu: raskida naše zajedništvo s Bogom i lišava nas vječnog života. Oproštenje od vječne kazne ostvaruje se oprostom od krivnje i obnovom zajedništva s Bogom po sakramentu ispovijedi. Pored vječne kazne postoji i ona koju nazivamo vremenitom kaznom od koje se vjernik treba očistiti bilo na zemlji bilo poslije smrti u stanju nazvanom čistilištem.

Oprost je dakle otpuštenje vremenite kazne za grijehe kojih je krivnja već otpuštena po sakramentu ispovijedi.

“Oprost se dobiva po Crkvi koja se, snagom vlasti vezivanja i odrješivanja, što ju je dobila od Isusa Krista, zauzima za kršćanina, te mu otvara riznicu zasluga Krista i svetaca da od Oca milosrđa dobije otpuštenje vremenitih kazni za grijehe. Crkva time želi ne samo doći u pomoć tom kršćaninu nego i potaknuti ga na djela pobožnosti, pokore i ljubavi”, piše papa Pavao VI.

Jubilejski oprost, djelomičan ili potpun, možemo zadobiti za sebe, ali i za pokojnika.

Otpuštanje vremenitih kazni dolazi uz sljedeće uvjete:

  • isključiti svaku naklonost grijehu, makar bio i lak
  • probuditi nakanu da se želi primiti potpuni oprost
  • pričestiti se, a ako je potrebno prije se i ispovjediti
  • hodočastiti prema Svetim vratima jubilejske crkve
  • moliti na nakanu Svetoga Oca prigodom hodočašća u jubilejsku crkvu (ne za Papu, već na njegove nakane)

Potpuni oprost može se primiti samo jednom na dan. Oprost je djelomičan ako nedostaje potpuno odricanje (prva točka), a ispunjeni su svi ostali uvjeti. Naravno, vrsta stečenog oprosta ostaje poznata samo Bogu.

Oni vjernici koji zbog bolesti ili nekih drugih ozbiljnih razloga ne mogu izaći iz kuće, mogu primiti potpuni oprost, ako – sjedinjeni u duhu i u mislima s vjernicima na dotičnim mjestima, naročito onda kada se putem sredstava društvenoga komuniciranja prenose liturgijska slavlja iz neke jubilejske crkve – izmole Oče naš, Vjerovanje ili neku drugu molitvu, prikazujući svoje trpljenje i teškoće na nakane koje su za Crkvu posebno važne u Svetoj godini milosrđa.

Priredio: Miodrag Vojvodić | Bitno.net