UPOZNAJTE SVETICU DANA

Sveta Janja Praška – češka princeza i najbolja prijateljica sv. Klare

Sveta Klara je tako zavoljela ovu češku princezu, da ju je nazivala “polovicom svoje duše”, i poslala joj kao podršku pet svojih redovnica. Redovito su razmjenjivale pisma, od kojih su neka i sačuvana.

sveta janja praska

Sveta Janja ili Agneza Praška, srednjovjekovna češka kraljevna rodila se 20. siječnja 1205. u Pragu kao najmlađa kći češkog kralja Premysla I. Otakara i kraljice Konstance, sestre ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II., oca sv. Elizabete.

Agneza je imala sličnu povijest života kao i Elizabeta. Naime, staru samo tri godine, zaručili su je za Boleslava, sina šleskog vojvode Henrika Bradatog i svete Hedvige. I tako je djevojčica morala ostaviti svoju domovinu: mladu kraljevsku kći poslali su na odgoj cistercitski samostan u Sileziji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, još ni šest godina nije bila stara, a umre joj njezin zaručnik Boleslav. Tada su je vratili u njenu domovinu Češku. Ali, samo devet godina staru, opet je zaruče za kneza Henrika, sina njemačko-rimskog cara Fridrika II. Međutim, caru Fridriku II. umre supruga pa on sam poželi Agnezu za svoju ženu.

Agneza je odrasla i razvila se u snažnu osobu, a u srcu je osjetila želju za kreposnim životom, da krene Kristovim putem. Obrati se na samog papu Grgura IX. i on je uspije obraniti od neželjene udaje. Kad je 1230. umro njezin otac, papa Grgur IX. oslobodio ju je svih mogućih ženidbenih obveza, a ona je svoje raskošne haljine zamijenila skromnom redovničkom odorom i nastanila se u jednog od najsiromašnijih praških četvrti.

Posvetila se brizi za siromahe, prognanike i bolesnike, među njima i gubavce, pomaže potrebitima riječju i savjetom, dijeli milostinju, i zamolila je svog brata, kralja Vjenceslava, da u Pragu sagradi bolnicu i crkvu, i samostan za franjevce. Franjevci su je povezali sa sv. Klarom, a Klara je tako zavoljela češku princezu, da ju je nazivala “polovicom svoje duše”, i poslala joj kao podršku pet svojih redovnica. Redovito su razmjenjivale pisma, od kojih su neka i sačuvana. Agneza je u Pragu osnovala prvi samostan klarisa, stupila u njega na Duhove 1234., postala njegovom poglavaricom i u njemu provela ostatak života. Uz franjevce i klarise u Pragu su niknule bolnice, sirotišta i svratišta, nastala je čitava gradska četvrt s tri crkve, a sveta Agneza bila je duša tog izvanrednog apostolskog i socijalnog podviga. Franjevački pokret širio se iz Praga po cijeloj Češkoj i u Poljskoj, te su osnovani mnogi muški i ženski samostani.

Agneza je uvijek ostala povezana sa svojom kraljevskom obitelji. Ljubila je svoju domovinu i svoj narod. A kad je kraljem Češke postao njezin nećak Otokar II., Češka je doživjela vrhunac moći i slave. Agneza je prorekla smrt svojeg nećaka kralja Otokara; on je doista poginuo na Moravskom polju.

Poslije bitke na Moravskom polju za češki su narod nastupili teški dani. Blažena Agneza, tada već starica od 73 godine, u svojem osjećajnom i plemenitom srcu teško je proživljavala tu tugu.

Preminula je je u Pragu 2. ožujka 1282. god. Njezin grob ponovno je otkriven 1930., u staroj praškoj crkvi svetog Jakova.

Blaženom ju je proglasio papa Pio IX 1874. god., a svetom 1989.g., papa Ivan Pavao II.

Josip Antolović SJ

Iz pisma sv. Klare Janji Praškoj:

O nadasve plemenita kraljice,
upri oči u Njega,
istražuj Ga,
promatraj Ga
i čezni za tim da nasljeduješ
svoga Zaručnika,
koji je, premda najljepši od sinova ljudskih, radi tvojega spasenja postao najobescjenjeniji od svih ljudi, prezren, izudaran i po čitavome tijelu više puta bičevan i umro sred samih muka na križu.
Ako s Njime patiš, s Njime ćeš i kraljevati,
ako s Njime plačeš, s Njime ćeš se i radovati,
ako s Njime umireš na križu muke,
s Njime ćeš posjedovati nebeske stanove
u sjajnim odorama svetih,
i tvoje ime, zapisano u knjigu života,
bit će slavno među ljudima.

Bitno.net


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

Objavljeno: 2. ožujka 2019.

Možda vam se svidi