Uzdržavanje od nekog oblika hrane, pića ili užitka drevna je duhovna tehnika, poznata u brojnim religijama.

Kršćanstvo je post naslijedilo od starih židovskih običaja koje je ispunio i naš Gospodin. Dapače, Isus Krist je, kako čitamo u Svetom pismu, otišao u pustinju gdje je proveo četrdeset dana u molitvi i postu. (Mt 4, 1-2)

Crkva vjernicima propisuje obvezan post i nemrs dva dana u godini, na Čistu srijedu i Veliki petak. Također, vjernicima je preporučeno, a u nekim dijelovima svijeta i obvezatno postiti svaki petak od mesa. U nekim se, pak, vjerničkim krugovima ustalio post o kruhu i vodi srijedom i petkom.

No, upravo je između ta dva dana, kako piše katolički portal Aleteia, u ranoj Crkvi bilo zabranjeno postiti.

Četvrtak je dan kada je Isus Krist na Posljednjoj večeri ustanovio Svetu euharistiju, stoga su rani kršćani smatrali kako je to dan slavlja i radosti, a post neprikladan.

Katolička enciklopedija također navodi kako su neki kršćani iz korizmenih dana, uz nedjelju, izuzimali i četvrtak te subotu. Za te je kršćane korizmeno vrijeme, iako je i dalje trajalo 40 dana, započinjalo 70 dana prije Uskrsa.

Liber Pontificalis, knjiga u kojoj su zapisani životopisi papa od svetog Petra sve do 15. stoljeća, navodi kako je običaj da se četvrtkom i nedjeljom ne posti, uveo sveti papa Miltijad koji je Crkvom upravljao početkom 4. stoljeća. Neki stručnjaci tvrde, pak, kako je taj običaj vjerojatno postojao i ranije.

Spomenuta tradicija, kao i mnoge koje su se tijekom dvije tisuće godina pojavljivale i nestajale u bogatoj povijesti Crkve, s vremenom je iščezla. No, ona nas i dalje može podsjećati na bogatu simboliku koju u crkvenom shvaćanju imaju dani i mjeseci. Iskoristimo stoga današnji dan i zahvalimo Bogu na velikoj radosti što imamo privilegiju sudjelovati na njegovoj gozbi, blagujući njegovo Tijelo i Krv.

Tino Krvavica | Bitno.net