Hvaljen Isus i Marija!

Zanima me kako moliti? Često se u molitvi znam zbuniti zbog toga što mnoštvo literature predlaže razne molitve, devetnice i slično, za posao, za studij, za budućega bračnog druga… Međutim, uvijek imam osjećam da takvim molitvama želim „požuriti“ Boga ili da ga zapravo „silim“ da ostvari neke moje želje, a zapravo on možda uopće nema takav plan. Najbolje se osjećam kad molim tako da mu se u potpunosti predajem i vjerujem njegovu planu, međutim zbog mnoštva drugih molitava često se pitam griješim li u tome.

Hvala na odgovoru, lijep pozdrav i Bog vas blagoslovio.

Uvijeke!

Što se tiče molitve, ona uistinu dolazi u bezbroj oblika, ali ipak možemo označiti one koji su tijekom povijesti Crkve najprokušaniji i najpotvrđeniji.

Najprije, to su psalmi. To je molitva izabranoga naroda još od Staroga zavjeta, a i Gospodin ih je molio, čak i na križu (vidi Mt 27,46; Ps 22). Oni obuhvaćaju sva ljudska stanja i zato su savršena molitva cijele Crkve. To je bila osnovna molitva prve Crkve, pustinjaka i monaha, a i danas psalme mole redovnici, redovnice, svećenici i mnogi laici u Božanskom časoslovu (koji imaš online, u knjižarama, na aplikaciji Nova Eva …). Časoslov se sastoji od molitvenih časova, od kojih su najvažniji Jutarnja i Večernja.

Drugo je molitveno čitanje Svetoga pisma, tzv. lectio divina. Ono se obično sastoji od nekoliko koraka:

– lectio – čitanje odabranoga odlomka Svetoga pisma (preporučujem dnevna čitanja, također dostupna online i na Novoj Evi)

– meditatio – molitveno razmišljanje o pročitanom; nastojanje da se iznutra proživi određeni tekst, odnosno sagleda vlastiti život u svjetlu određenih čitanja

– collatio – ako se ovaj molitveni oblik izvodi zajednički, u skupini, prikladno je međusobno podijeliti svjedočanstva iz molitve

– oratio – molitva nadahnuta obavljenim razmatranjem

– contemplatio – molitvena usredotočenost na samu bit ili zaključak razmatranja, što može biti izraženo u jednoj slici ili rijeci; pogled ljubavi na samoga Gospodina koji je krajnji cilj molitve.

Na trećem mjestu izdvajam molitvu krunice. Ona nije prvenstveno verbalna molitva. Riječi su u njoj najčešće samo zvučna podloga za razmatranje pojedinih otajstava Kristovih: ponedjeljkom i subotom radosnih, utorkom i petkom žalosnih, četvrtkom otajstava svjetla, srijedom i nedjeljom slavnih. Marija, posrednica svih milosti i suotkupiteljica, uvodi nas u zajedništvo sa svojim Sinom po kojem imamo pristup Ocu u Duhu Svetom. I ovdje povezujemo svoj život s Kristovim. Dakako, ova će molitva biti plodnija ako dobro poznajemo otajstva o kojima razmatramo, osobito iz Svetoga pisma. Ako nam predmet o kojem trebamo razmatrati nije uopće poznat, ova se molitva može svesti na isprazno nabrajanje, što nikako nije njezina svrha.

Nakon svete mise, koja je najizvrsniji oblik molitve, ove tri molitve trebale bi imati prioritet u životu katolika. Prva (Božanski časoslov) je liturgijska, službena molitva Crkve; druga (lectio divina) je privatna – osobna ili zajednička; treća (krunica) spada u pučke pobožnosti. U njima je naglašeno upravo ovo o čemu ti govoriš: traženje Božjega kraljevstva, upoznavanje Gospodina, suobličenje njemu i stavljanje njemu na raspolaganje, a ne puko nastojanje da se Boga upregne u ostvarenje nekih svojih planova.

Na četvrtom su mjestu ostale molitve ovisno o konkretnoj životnoj situaciji, osobnoj sklonosti ili posebnoj prilici (npr. pobožnost Srcu Isusovu na prve petke, molitva anđelu čuvaru i svecu zaštitniku, Krunica milosrdnom Isusu, molitva sv. Josipu Kupertinskom prije ispita, molitva za duše u čistilištu itd.).

Btb

don Damir

Gornji tekst je izvadak iz knjige “Don Damir odgovara”. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net. Više o knjizi možete saznati na linku ovdje.