Prijateljstvo zahtijeva uzajamnost, stalno viđanje i druženje, jer ako toga nema ono ne može ni nastati a još manje opstati. Zato se vrlo često uz uzajamne prijateljske odnose, neprimjetno i neposredno, javlja i razmjena osjećaja, sklonosti i dojmova. To se poglavito događa ako osobito cijenimo onoga koga ljubimo; jer tada prijatelju potpuno otvaramo svoje srce pa u njega ulaze i sve njegove sklonosti i dojmovi, bili oni dobri ili loši. Dakako, pčele koje skupljaju heraklejski med samo med i traže, no s medom iz nalipovih cvjetova sišu i otrovne tvari. U tome, dakle, Filotea, trebamo osobito revno držati se riječi Spasitelja naših duša a koje su nam naši stari ovako prenijeli: Budite dobri mjenjači i kovači novca; to jest, ne primajte s pravim i lažan novac ni loše zlato zajedno sa čistim; odvojite dragocjeno od lošeg; da, jer gotovo da i nema čovjeka bez mane. Pa, zašto onda od prijatelja, zajedno s njegovim prijateljstvom, prihvaćati i sve mane i nedostatke? Treba ga, dakako, voljeti unatoč njegovim manama, no mane mu ne smijemo ni voljeti ni prihvaćati; jer prijateljstvo zahtijeva razmjenu dobra a ne razmjenu zla.

Kao što oni koji na rijeci Tajo ispiru zlato iz šljunka pa ga ponesu kući, a pijesak ostave na obali, tako i oni koji steknu dobra prijatelja moraju razlučiti pijesak njegovih mana i ne dopustiti mu da im uđe u dušu. Tako sveti Grgur Nazijanski svjedoči da su se mnogi do te mjere divili i svetog Bazilija zavoljeli da su stali oponašati i njegove vanjske mane, govoriti polako i zamišljeno, pustili su bradu poput njegove i kretali se poput njega. Mi pak možemo vidjeti kako muževi, žene, djeca i prijatelji, što po nasljednim značajkama što zbog oponašanja u prijateljskom ophođenju, primaju na tisuće mana od prijatelja, oca, žene ili muža koje osobito cijene. Naravno, tako nipošto ne bi smjelo biti, jer svatko ima dovoljno vlastitih loših sklonosti a da bi se još opterećivao tuđima; i ne samo da prijateljstvo to ne zahtijeva, nego nas ono, štoviše, i obvezuje da se uzajamno pomažemo kako bismo se oslobodili svih vrsta nesavršenosti. Bez sumnje treba strpljivo podnositi prijateljeve nesavršenosti, ali nipošto ga ne navoditi na njih i još mnogo manje njegove nesavršenosti prenositi na sebe.

To što ovdje govorim odnosi se samo na mane; no, kada je riječ o grijesima, njih kod prijatelja ne smijemo ni podupirati ni trpjeti. Naše bi prijateljstvo bilo jadno i zlo kad bismo gledali kako nam prijatelj srlja u propast a ne bismo mu pritekli u pomoć, kad bismo gledali kako umire od gnojnog čira a ne bismo se usudili čir britvom zasjeći i tako prijatelja spasiti. Pravo i živo prijateljstvo ne može potrajati među grijesima. Kaže se da daždevnjak ugasi vatru u koju legne. Ako je grijeh lagan i prolazan, prijateljski će ga ukor brzo otjerati; ali, ako se ukorijeni i trajno ostane, gasi se i prijateljstvo, jer ono može opstati jedino ako se temelji na pravoj kreposti; kako bi onda griješiti zbog prijateljstva moglo uopće biti dopušteno? Prijatelj nam je zapravo neprijatelj želi li nas navesti na grijeh; takav i zaslužuje prijateljstvo izgubiti, jer svog prijatelja hoće upropastiti; jer, najbolji je znak lažna prijateljstva ako se ono njeguje prema poročnoj osobi, neovisno o tome koju vrstu grijeha ona na duši nosi. Ako je onaj kojega ljubimo poročan, tada je nesumnjivo i naše prijateljstvo takvo; jer, kako nije u dodiru s pravom kreposti, okreće se kakvoj ispraznoj kreposti ili tjelesnosti.

Trgovačko društvo čija je svrha ostvarenje materijalne dobiti daje samo privid pravoga prijateljstva, jer se ono ne temelji na ljubavi prema osobi nego na koristoljublju. Konačno, sljedeće su dvije božanske riječi pravi stupovi na koje se sigurno oslanja kršćanski život. Prva je Mudračeva: Tko se Boga boji, naći će i vjerna prijatelja; a druga sv. Jakova: Prijateljstvo ovoga svijeta Božji je neprijatelj.

Gornji tekst je ulomak iz knjige Sv. Franjo Saleški: Filotea – Uvod u pobožni život. u izdanju Naklade sv. Antuna. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal Bitno.net. Knjigu možete nabaviti u knjižari sv. Antuna (Kaptol 6, Zagreb) ili naručiti putem e-maila: naklada.sv.antuna@zg.t-com.hr ili putem telefona: 01/4828-823.