Za izgradnju samostana u Australiji redovnici nisu, zbog visoke cijene, mogli angažirati stručnjake nego su se sami prihvatili posla.

Jedan od njih, s krajnjom se predanošću posvetio zidanju. Bio je zadovoljan svojim radom sve dok nije ugledao dvije cigle koje su narušavale ravninu jednog zida. Užasnuo se jer je bilo prekasno za popravak. Zatražio je od poglavara da sruši cijeli zid kako bi ga izgradio ponovno. Ovaj nije htio ni čuti o rušenju jer je po njegovu mišljenju zid bio sasvim u redu takav kakav je. I redovnik je nastavio raditi s još većom predanošću i uskoro je samostan bio završen.

Bilo mu je neugodno zbog zida s dvije krivo postavljene cigle. S posjetiteljima je zaobilazio taj zid u širokom luku. Jednom je jedan od gostiju samostana, prolazeći pored zida rekao: “Lijep zid. Zanimljiv.“ Redovnik se začudio primjedbi i upitao: “Zar ne vidite ove dvije krivo postavljene cigle?“

„Naravno, a vidim i drugih tisuću savršeno uzidanih“, odgovorio je posjetitelj.

Ovaj je odgovor upalio lampicu u redovnikovoj glavi. Uvidio je svoju usmjerenost na dvije cigle i nemogućnost da zid vidi u cjelini, da vidi koliko je toga dobro napravio.

U svojoj zabrinutosti oko dvije pogrešno postavljene cigle, propustio je vidjeti 998 savršeno postavljenih.

Pouka:

Fokusiramo li se isključivo na ono što ne smatramo savršenim ili dovoljno dobrim, nećemo vidjeti dobre i pozitivne stvari niti biti u stanju uživati u njima.

Nepoznati autor