Vjerska sloga u Azerbajdžanu
U Azerbajdžanu, koji je privukao pozornost kao zemlja domaćin ovogodišnjeg “Eurosonga”, vlada dobar odnos među religijama. Izjavio je to apostolski prefekt, salezijanac Vladimir Fekete, 25. svibnja u Münchenu, govoreći pri karitativnoj organizaciji “Crkva u nevolji”, ne izražavajući, međutim, svoje mišljenje o politici.
Velika većina od oko 9 milijuna stanovnika, njih oko 95 posto, su muslimani, ali svoju religiju rijetki ili malobrojni prakticiraju. Između tri i četiri posto stanovništva su kršćani. Većina njih pripada Ruskoj pravoslavnoj crkvi.
U toj sekularnoj državi također živi nekoliko desetaka tisuća Židova. Točan broj katolika nije poznat. Prema matičnim knjigama kršteno je više od 300 domaćih osoba, ali “samo dobri Bog zna točan broj katolika”, dodao je Fekete. Njima treba pribrojiti mnoge inozemne radnike katolike koji su u Azerbajdžanu. Pastoralnu skrb o njima vodi pet svećenika i tri redovnička brata. Između ostalog salezijanci ondje vode i centar za mladež, gdje mladi dobivaju temeljnu školsku i zanatsku izobrazbu.
Vjerska sloboda zajamčena je ustavom zemlje, rekao je salezijanski svećenik. Sve Crkve mogu se registrirati kao nevladine organizacije, pod uvjetom da ispunjavaju određene kriterije. Vjerska slavlja i događanja po zakonu se trebaju odvijati u službenim crkvenim prostorima. Takva ograničenja za katolike bi mogla uskoro biti ukinuta, jer je između Svete Stolice i Azerbajdžan 2011. godine potpisan konkordat.
Papa Ivan Pavao II. pohodio je Azerbajdžan 2002. godine. Predsjednik Heydar Aliyev tom je prigodom Katoličkoj crkvi dao teren za izgradnju nove crkve u glavnom gradu Bakuu, a ona je dovršena i posvećena 2007. godine. (ika/bitno.net)
