“Naša čestitka želi prenijeti ljudsku toplinu i srdačnost koju pokazujemo u svojem svakodnevnom služenju u Vatikanu. Željeli smo na jednostavan način svima čestitati sretan i miran Božić”, objasnio je za Vatican News zapovjednik Urs Breitenmoser.

Ovaj doista simpatični video zapravo nam otkriva svakodnevni život mladića izabranih za ovu časnu službu, a zapravo je riječ o prvom u nizu videa koji će biti objavljeni tijekom 2019. godine u suradnji Vatican Media i Ureda za komunikaciju koji je u nadležnosti Dikasterija za komunikacije Svete Stolice, a koji će nam približiti djelovanje Švicarske garde.

“Želja nam je približiti se najširoj publici, a posebice doprijeti do mladih Švicaraca u domovini. Sve u svjetlu tolikih izazova koji su pred nama, kao što je, na primjer, zahtjev za sve većom prisutnošću na apostolskim putovanjima i povećanjem naših članova sa 110 na 135”, kaže g. Breitenmoser.

Kako bi zainteresirali buduće gardiste, odlučili su snimiti nekoliko videa i na realan način prikazati poslanje i zadaću Švicarske garde.

Švicarska je grada, kao dio vojske Vatikana, izvan švicarske vladavine. Ona je mala vojska odgovorna za sigurnost Vatikana, kontrolu ulaska i izlaska te za sigurnost samog pape. Kroz povijest su se, od 15. do 19. stoljeća, Švicarci borili u sastavu brojnih europskih vojski. To je bila jedna vrsta plaćene vojske koja se ugovorno obvezala na raspolaganje različitim stranim snagama. Tako je 1505. godine papa Julije II. zatražio od švicarske federalne vlasti da mu dodijeli postrojbu od dvije stotine švicarskih plaćenika. U rujnu iste godine prvi je odred od 150 vojnika krenuo u svoj pohod prema Rimu, pod zapovjedništvom Kaspara von Silenena. U Vatikan su stigli 21. siječnja 1506. godine i stavili se na raspolaganje papi. Taj se datum i danas obilježava kao dan osnivanja Švicarske garde.

Danas se Švicarska garda ne smatra klasičnom vojskom i broji nekoliko stotina pripadnika. Iako su gardisti obučeni i opremljeni za korištenje modernog naoružanja i taktike, moraju proći i obuku za rukovanje mačevima i drugim zastarjelim naoružanjem.

Kandidati koji ispunjavaju osnovne zadane uvjete prijavljuju se za službu. Ako budu primljeni, 6. svibnja daju svečanu prisegu. Toga se datuma 1527. godine zbio najdramatičniji događaj u povijesti ove male vojske. Dvanaest tisuća vojnika Karla Burbonskog upalo je u Rim, pljačkalo i razaralo grad, a 147 gardista suprotstavilo se i odupiralo pljačkašima sve do smrti. Njihova herojska smrt od tog je trenutka postala simbol vjernosti i hrabrosti Švicaraca u papinoj službi.

Prilikom prisege kapelan garde svakom novaku ponaosob naglas čita tekst prisege. Novak prilazi zastavi garde i uzima je u lijevu ruku. Desnu ruku diže u zrak s tri podignuta prsta, gesta koja simbolizira Sveto Trojstvo.

Služba gardista traje od dvije do 25 godina. Službena odora je renesansnog izgleda, u plavoj, crvenoj, narančastoj i žutoj boji. Pogrešno je mišljenje da je odoru kreirao Michelangelo. U stvari, zapovjednik garde Jules Repond načinio je tu odoru 1914. godine, inspiriran djelima slikara Raphaela. Radna je uniforma, za razliku od službene, funkcionalnija i sastoji se od plavog kombinezona i crne berete.

Nakon 13. svibnja 1981. godine i pokušaja ubojstva pape Ivana Pavla II., učinjeni su veći napori u organizaciji funkcioniranja Švicarske garde i njezinoj ulozi. To je uključivalo dodatnu obuku za borbu prsa o prsa te za korištenje suvremenog ručnog naoružanja.

Za služenje u Švicarskoj gardi svaki kandidat treba ispunjavati sljedeće uvjete: mora biti katolik, besprijekorna vladanja, neoženjen, imati švicarsko državljanstvo, završiti vojnu školu u Švicarskoj. Kandidat mora biti star između 19 i 30 godina, visok najmanje 174 cm, i mora biti obrazovan (najmanje srednjoškolsko obrazovanje).

Vatican News | Bitno.net