Vatikan je jučer objavio dokument naziva „Raširi prostor svog šatora“ koji sažimlje rezultate rada prve faze sinodalnog procesa započetog u listopadu 2021. godine.

Četrdeset i četiri stranice dugačak tekst sažimlje izvještaje koje je u Vatikan poslalo 112 biskupskih konferencija iz cijeloga svijeta, uz još 15 istočnih katoličkih crkava, 17 dikasterija te brojnih zajednica posvećenog života i laičkih pokreta.

Sam naziv dokumenta, uzet iz drugog retka 54. poglavlja Knjige proroka Izaije (Raširi prostor svog šatora, razastri, ne štedi platna svog prebivališta, produži mu užeta, kolčiće učvrsti!), govori o želji Sinode da se čuju glasovi svih članova Crkve i nitko ne osjeti isključenim.

Svrha jučer objavljenog teksta je poslužiti kao nacrt za kontinentalnu fazu Sinode, a sastavila ga je radna skupina predvođena kardinalom Mario Grechom i kardinalom Jean-Claudeom Hollerichom koja se sastala krajem rujna kako bi u jednom tekstu objedinila iskustvo Crkve iz cijeloga svijeta.

U samom Uvodu sastavljači su spomenuli kako se vjernička iskustva istaknuta u dokumentu ne mogu tumačiti kao ona kojima se izdržava podrška nego su navedena jer „na osobito snažan, lijep ili precizan način izražavaju stav koji se općenitije pojavljuje u mnogim izvještajima“. Ipak, ističe se kako tekst ima teološku dimenziju jer dopušta „da se pokaže sensus fidei“ (osjećaj vjernika).

Što muči vjernike

Središnji dio teksta je treće poglavlje naslovljeno „Prema misionarskoj sinodalnoj Crkvi“ u kojem su navedeni izazovi s kojima se Crkva suočava u različitim dijelovima svijeta. Brojni izvještaji naglašavaju nedostatak slušanja i razlučivanja u Crkvi što se očituje, kako se navodi, u „hijerarhijskim strukturama koje gaje autoritarne tendencije“, „klerikalnoj i individualističkoj kulturi koja izolira i fragmentira odnose između svećenika i laika“ kao i „nedostatku međuprostora koji bi omogućavali susrete između članova različitih skupina“.

Skupine koje se u Crkvi osjećaju isključenima su raznovrsne, spominje se u dokumentu, i one variraju od „žena i djece koji ne osjećaju da su njihovi talenti i sposobnosti prepoznati“, sve do onih koji se „ne osjećaju ugodno“ zbog liturgijskih promjena uvjetovanih Drugim vatikanskim koncilom. Posebno su izdvojeni vjernici koji „zbog različitih razloga osjećaju napetost između pripadanja Crkvi i vlastitih ljubavnih odnosa“, kao što su „ponovno oženjeni, samohrani roditelji, osobe koje žive u poligamnim brakovima, LGBT osobe itd.“

Dokument spominje i kako se u brojnim izvještajima traži da Crkva nastavi s razlučivanjem po pitanjima poput „aktivne uloge žena u strukturama crkvenih tijela, mogućnosti da žene s adekvatnom izobrazbom propovijedaju u župnom okruženju te đakonata za žene“. Što se tiče pitanja svećeničkog ređenja žena, navodi se kako se u nekim izvještajima takvo što traži, dok drugi smatraju kako je to pitanje zaključena stvar.

Otvorena je i tema veće transparentnosti Crkve, posebice po pitanju upravljanja financijama. “Katolička Crkva mora postati otvorenija i transparentnija, sve se radi u tajnosti. Nikada se ne objavljuju agende i zapisnici župnih vijeća, a o odlukama financijskog odbora, a bilance se ne daju na uvid”, citirano je iz izvještaja koji je stigao iz Ujedinjenog Kraljevstva. Vjernike iz Ugande smeta što se „bogate i obrazovane sluša više nego ostale“, dok izvještaj s Filipina navodi kako „mnogi obespravljeni i društveno marginalizirani u društvu osjećaju da ih i Crkv odbacuje“.

Što se tiče liturgije i sakramenata. Dokument, između ostaloga, navodi kako je u izvještajima gotovo jednoglasno istaknuto nezadovoljstvo „kvalitetom homilija“. Vjernici žele „dublje homilije, usmjerene na Evanđelje i čitanja dana, a ne na politiku, te korištenje pristupačnog i privlačnog jezika koji je u doticaju sa životom vjernika.“

“Mnoga izvješća snažno potiču usvajanje sinodalnog stila liturgijskog slavlja koje omogućuje aktivno sudjelovanje svih vjernika u prihvaćanju svih različitosti, vrednovanju svih službi i priznavanju svih karizmi”, navodi se.

Zajednice koje žive u udaljenim područjima ukazale su na poteškoću otežanog pristupa euharistiji i ostalim sakramentima, a „mnogi sažeci također progovaraju o boli rastavljenih i ponovno vjenčanih kao i onih koji su stupili u poligamne brakove jer ne mogu pristupiti sakramentima.“

Idući korak

Dokument „Raširi prostor svog šatora“ poslan je svim biskupijama koje su uključene u sinodalni proces. One su zamoljene da razmisle nad tri pitanja koja se tiču njegovog sadržaja:

  • Koje intuicije najsnažnije odjekuju proživljenim iskustvima i stvarnostima Crkve na vašem kontinentu? Koja su vam iskustva nova ili prosvjetljujuća?
  • Koje se značajne napetosti ili razlike pojavljuju kao posebno važne u perspektivi vašeg kontinenta? Slijedom toga, koja su pitanja ili problemi kojima bi se trebalo pozabaviti u sljedećim koracima procesa?
  • Uzimajući u obzir ono što proizlazi iz prethodna dva pitanja, koji su prioriteti, teme koje se ponavljaju i pozivi na djelovanje koji se mogu podijeliti s drugim mjesnim Crkvama diljem svijeta i raspravljati tijekom Prvog zasjedanja Sinodalne skupštine u listopadu 2023.?

Odgovori pojedinih biskupija bit će prikupljeni i objedinjeni od strane biskupskih konferencija koje će svoje materijale iznijeti na zasjedanju Kontinentalnog vijeća. Sastanci kontinentalnih vijeća održat će se od siječnja do ožujka 2023. godine.

Ta bi vijeća, prema dokumentu, trebali činiti predstavnici cijeloga Božjeg naroda, s posebnim naglaskom na sudjelovanje žena, mladih, siromašnih, pripadnika drugih vjera i vjerski neopredijeljenih pojedinaca.

Osvrti sedam kontinentalnih vijeća koristit će se kao osnova za izradu radnog dokumenta koji će biti dovršen u lipnju 2023. i služiti kao vodič za raspravu na Biskupskoj sinodi u Rimu.