Sveti Otac: Svijet nije proizvod zbrke, apsurda, nego je plod Uma, Slobode, vrhovnog čina Ljubavi

U Sikstinskoj je kapeli Papa predvodio Prvu večernju prigodom petstote obljetnice svečanog otkrivanja Michelangelova remek-djela

Sikstinska

Svijet nije proizvod zbrke, apsurda, nego je plod Uma, Slobode, vrhovnog čina Ljubavi – to je prema riječima pape Benedikta XVI. poruka freski Sikstinske kapele gdje je preksinoć, u prigodi petstote obljetnice svečanog otkrivanja Michelangelova remek-djela, predvodio Prvu večernju svetkovine Svih svetih. Papa je želio obnoviti gestu ondašnjeg pape Julija II. Svjetlost Božja osvjetljava Michelangelove likove – ustvrdio je Sveti Otac.

Bilo je to 31. listopada 1512. godine. I danas je nakon 500 godina isto čuđenje koje su očitovali prisutni kada je papa Julije II. otkrio Michelangelove freske na svodu Sikstinske kapele. Slaveći Prvu večernju poput svojeg prethodnika prije pet stoljeća, papa je Benedikt XVI. govorio o remek-djelu – ostvarenom od 1508. do 1512. na više od tisuću četvornih metara – kao o razdjelnici u povijesti umjetnosti nazvavši ga svjetiljkom za cijeli svijet. Ali nije riječ samo o svjetlu postignutom vještom uporabom boja ili pokreta, nego o ideji koja se širi svodom – rekao je Papa dodajući: Božje svjetlo osvjetljava freske i cijelu Papinsku kapelu. To svjetlo svojom snagom pobjeđuje kaos i tamu da u stvaranju i otkupljenju podari život. Sikstinska kapela govori o tom svjetlu, o oslobođenju, o spasenju, govori o odnosu između Boga i čovjeka – kazao je Benedikt XVI.

Michelangelo na svodu prikazuje Boga, njegovo djelovanje i moć da istakne kako svijet nije proizvod tame, zbrke, apsurda, nego je djelo Uma, Slobode, vrhovni čin Ljubavi. U dodiru između Božjeg i čovječjeg prsta osjećamo dodir između neba i zemlje. Bog preko Adama ulazi u novi odnos sa svojim stvaranjem, čovjek je u izravnom odnosu s Bogom, Bog ga zove a on je slika i prilika Božja – rekao je Papa.

Osvrnuvši se na prigodnu molitvu Prve večernje, Papa je rekao da je Sikstinska kapela po svojoj naravi mjesto za slavlje, jer u liturgijskom slavlju njezina umjetnička djela imaju svoje vitalno okružje; u tom kontekstu najbolje očituju svoju ljepotu, bogatstvo i uzvišeno značenje. Čini se da tijekom liturgije svekoliki sklad likova zadobiva život, i u duhovnom i estetičkom smislu, jer je doživljaj umjetničkog izraza svojstven ljudski čin stoga prožima osjećaje i duh – objasnio je Papa.

Moliti u Sikstinskoj kapeli, okruženi prikazom povijesnoga hoda Boga s čovjekom, što je vrhunac Općega suda, koji je Michelangelo oslikao dvadeset godina nakon svoda, poziv je na hvalu. Sikstinska je kapela, promatrana kroz molitvu, još ljepša, pokazuje se u svoj svojoj ljepoti. U njoj je sve živo, sve odjekuje u susretu s riječju Božjom – zaključio je Benedikt XVI. (rv/bitno.net)

Objavljeno: 2. studenoga 2012.
Oglas za Klub prijatelja portala Bitno.net

Možda vam se svidi