Što kada?

Svaki film, knjiga, ili kazališna predstava počnu nastajati kada negdje netko izgovori te dvije riječi: što kada?

Što kada bi ogromni morski pas terorizirao jedan primorski gradić?

Što kada bi se jedan dječak sprijateljio s izgubljenim svemircem, i radio na tome da se to stvorenje vrati kući?

Što kada bi se jedan dječak morao boriti za svoj život sa zločincem koji mu je umorio roditelje?

Mašta je moćan instrument, i kada mi svojim umom stupimo u priče, dobivamo priliku rasti kao osobe. Možemo odrediti bismo li bili voljni ulovili Veliku kitopsinu, bismo li se previše bojali dovesti svemirca u svoj dom, ili bismo li imali petlje suočiti se sa samim utjelovljenjem zla.

To načelo je kod djece uistinu točno. Poistovjećujući se s nekim likom dijete može istraživati granice onoga što bi moglo činiti u prikazanoj situaciji. Stupanje u priču omogućava djetetu doživjeti mogućnost pokazivanja velike hrabrosti, donošenja mudrih odluka, ili mogućnost nježnosti i suosjećanja.

„Mašta je važnija od znanja”, rekao je Albert Einstein. „Znanje je ograničeno na sve što mi sada znamo i razumijemo, a mašta obuhvaća čitav svijet, i sve što će se ikada moći znati i razumjeti.”

Dakle, činjenice i brojke su važne pri obrazovanju djeteta, ali korištenje mašte pomaže oblikovati karakter, a priče mogu biti od presudne važnosti pri postizanju toga. Dok djeci budemo prenosili istine i postavke katoličke vjere, poticanje mašte ključno je za razvijanje dublje povezanosti s Bogom.

Isus je to znao. U vjeri nisu važna jedino pravila, važna je i povezanost. Kao najveći pripovjedač, On poziva svoje slušatelje da se poistovjete s ljudima u njegovim prispodobama. To je kao da On kaže: „Pobjegni s razmetnim sinom, i vidi kako je to vratiti se milosrđu.” Ili: „Prihvati izazov da ostaviš sve kako bi posjedovao nešto veće.” Ukratko, On od svojih slušatelja traži da se pokaju, da prođu kroz istinsku metanoju (preokret, obraćenje, op. prev.) – posvemašnju promjenu svojega života – i da vide što će postati.

Djeca su veoma vješta u postajanju likom u priči. „Ja sam mama, a ti si dijete”, jedno dijete može reći kada se igra. Drugo će pak uzeti dugački štap i preobraziti se u hrabroga viteza. Treće može obući plašt i neustrašivo „poletjeti” u misiju spašavanja svemira.

Sjećam se kako sam kada sam bila dijete voljela knjige s glavnim likovima koji su bili mojih godina. Mogla sam se poistovjetiti s njima, razumjeti što ih je mučilo, i s njima – kako se radnja priče odvijala – rasti u vrlini. A u svojemu sam se vjerskome životu uvijek pitala kako bi bilo živjeti u Isusovo vrijeme, vidjeti ga, dotaknuti ga, i iz prve ruke doživjeti Njegov nauk i izlječenja.

U vjerski utemeljenim knjigama za djecu i mlade koje danas pišem nastojim svojim mladim čitateljima dočarati kako je to moglo biti da Isusa sretnu uživo. To činim osmišljavajući u svojim pričama mlade protagoniste koji upoznaju Isusa, i taj im susret preobrazi život.

Božić je pogotovo predivno vrijeme za dijeljenje Evanđelja s djecom. Ljepota toga razdoblja je fascinantna, jer odražava nevjerojatan dar Utjelovljenja. Misterij i ljubav što prožimaju priču o Isusovu rođenju iznimno su privlačni djeci, a i odraslima koji im pripovijedaju o tome događaju iz Evanđelja.

Ovoga Božića pokušajte nešto novo. Kada budete djeci pripovijedali o Isusovu rođenju, potaknite ih da zamisle da su jedna od osoba prisutnih pri rođenju našega Gospodina. Kojom osobom se oni zamišljaju, i što vide, osjećaju, čuju? Što bi oni rekli Svetoj obitelji? Što zamišljaju da oni sami čine za maloga Isusa?

Kada ovoga došašća uzmete u ruke Evanđelje da djetetu čitate o rođenju Kristovu, ili kada mu pokazujete slikovnicu koja bi ga trebala potaknuti da se približi jaslicama, postavite sebi nekoliko pitanja:

Što kada bi ova priča ovome djetetu mogla pomoći rasti u vjeri?

Što kada bi on ili ona mogli postati bližima Bogu?

Što kada bismo mi sami mogli – pripovijedajući ovu priču djetetu – postati svecima?

Što kada?

Izvor: Catholic Link | Prijevod: Ana Naletilić

Članak je preveden i objavljen uz dopuštenje nositelja prava. Sva prava pridržana.