Papa Franjo je, u sporazumu s ostalim sudionicima susreta, želio dati snažan poticaj utjecanja Bogu, otvorenosti i vidika još većega i drukčijega zauzimanja, u službi mira – kazao je na početku intervjua, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, p. Federico Lombardi, u osvrtu na molitveni susret u Vatikanu.

vatikan2-580x324

Kao što je kazao i Kustos Svete Zemlje (p. Pizzaballa) prije dva dana – kazao je Lombardi – mir se možda neće pojaviti, u smislu da se stanje na Bliskom istoku promijeni od danas do sutra, ali zasigurno osobe dobre volje koje vjeruju u Boga, dale su nov i snažan prinos; apelirajući za mir i za sposobnost srdaca da se okrenu drukčijemu ponašanju. Papa stalno govori o kulturi susreta: pa dobro – ono sinoć je zaista bio susret osoba, u znaku vjere.

Na primjedbu da je osim samih riječi na susretu bilo i snažnih gesta, pater je Lombardi rekao: Dakako. Osim zajednički posađene masline – jednog od klasičnih znakova mira, u trenucima kad se pokušava pronaći mir – pružale su se ruke, ali je bilo i zagrljaja i to iskrenih. Zagrljaji su se pokazali stvarno iskrenima, rekao bih, a ono što je posebno bilo dirljivo – a što se toliko priželjkivalo i iščekivalo – jest zagrljaj dvojice predsjednika, koji je za obojicu bio trenutak „oslobođenja“; jednako tako i za dva naroda, koji iskreno traže mir, ali su teško uspijevali pronaći put do njega. Evo, dakle, ta čežnja za mirom, ta volja za mirom također, dobro se vidjela u tom zagrljaju – kazao je pater Lombardi.

Na zapažanje novinara da su gotovo svi dnevni listovi istaknuli Papine riječi da treba smoći hrabrosti za mir, Ravnatelj ureda je kazao kako je i sam susret bio svojevrstan čin hrabrosti, jer stvarnost čini da se obeshrabrimo, pred tolikim pogrješnim potezima koji se na putu do mira čine.

Ipak, onaj tko vjeruje – što su i biblijski citati sinoć izrazili na mnogo načina – je onaj koji nastavlja upravljati svoj pogled prema Bogu i odatle crpi potrebnu hrabrost. Papa često spominje iznenađenja koja mogu doći od Duha Gospodinova, koji puše: za nas kršćanske vjernike jučer je bila Pedesetnica, trenutak silaska Duha koji obnavlja sve stvoreno. Mi, eto, vjerujemo da je uvijek moguće nešto novo, što tražimo od Boga, nastojeći se i sami uputiti prema tome svim svojim snagama – smatra pater Lombardi.

Na upit novinara o nazočnosti Bartolomeja I. na samom susretu te o važnosti toga, saznajemo da je Patrijarh pokazao znak kršćanskog ekumenizma. No, ne treba također zaboraviti da je susret bio pravi završetak pohoda Svetoj Zemlji. Bio je to događaj i poziv planiran paralelno s pohodom Svetoj Zemlji, u kojem je Bartolomej I., zajedno s Papom, bio protagonist, u prigodi sjećanja na susret Pavla VI. i Atenagore, što je, kako znamo, bio glavni motiv pohoda.

Patrijarh je dakle pokazao činjenicu da su, za sve kršćane i za sve kršćanske denominacije, Jeruzalem i Sveta Zemlja od temeljne važnosti; i stoga se svi kršćani ujedinjuju u toj želji i u toj molitvi za mir. Nije riječ samo o papi Franji i njegovoj karizmi; niti samo o katolicima, pa ni svim kršćanima; nego se ujedinjuju svi vjernici: Židovi i muslimani, u traženju mira za to područje, koje je svima važno. 

Zbog toga je bila važna i nazočnost grčko-pravoslavnoga patrijarha, Teofila, „primusa“ kršćanske zajednice u Jeruzalemu, kao uostalom i latinskoga patrijarha Twala – kazao je na kraju pater Lombardi.

RV/Bitno.net