Papa Lav XIV. dao je svoj prvi veliki intervju otkako je sjeo na Petrovu stolicu. U razgovoru s novinarkom Elise Ann Allen čiji je prvi dio objavljen na Cruxu, Sveti Otac je odgovorio na niz aktualnih društvenih i crkvenih pitanja, ali i na neka koja se tiču njega osobno.

SAD ili Peru?

Upitan je li više vezan za svoj američki ili latinoamerički identitet, papa Lav je kazao: „Mislim da je odgovor i-i. Očito sam Amerikanac i osjećam se Amerikancem, ali jako volim Peru, peruanski narod, to je dio mene. Polovicu svog svećeničkog života proveo sam u Peruu, tako da mi je latinoamerička perspektiva vrlo vrijedna. Mislim da se to očituje i u poštivanju prema životu Crkve iz Latinske Amerike, što je, vjerujem, bilo značajno i u mojoj povezanosti s papom Franjom, i u mom razumijevanju nekih vizija koje je papa Franjo imao za Crkvu“.

Ipak, na izravno pitanje za koga bi navijao ako se na predstojećem Svjetskom nogometnom prvenstvu sastanu ekipe SAD-a i Perua, Lav XIV. je kazao da bi vjerojatno navijao za Peru.

Prvi mjeseci papinstva

Govoreći o prvim mjesecima svoje službe, Lav XIV. je istakao da je za njega kao papu najvažnije „učvrstiti ostale u vjeri“, no priznao je kako mu najveći izazov predstavljaju sastanci sa svjetskim vođama.

„Vrlo je javno, ljudi znaju za telefonske razgovore ili sastanke koje imam s čelnicima država brojnih različitih vlada diljem svijeta, u vrijeme kada glas Crkve ima značajnu ulogu. Puno učim o tome koliku je ulogu Sveta Stolica godinama imala u diplomatskom svijetu“, kazao je Lav XIV.

„Sve su mi te stvari nove u smislu praktičnog iskustva. Pratim aktualna događanja već mnogo, mnogo godina. Uvijek sam se trudio biti u toku s vijestima, ali uloga pape mi je svakako nova. Puno učim i osjećam to kao veliki izazov, ali nisam preopterećen“, dodao je.

Ratovi u svijetu

Usko vezano za pitanje sastanaka s državnim čelnicima je i pitanje vatikanskih napora za postizanjem mira. Govoreći konkretno o temi rata u Ukrajini Papa je kazao kako je Sveta stolica od početka sukoba nastojala biti „istinski neutralna“.

„Neke stvari koje sam rekao interpretirane su na ovaj ili onaj način, i to je u redu, ali mislim da realistični dio toga trenutno nije najvažniji. Mislim da se različiti akteri moraju dovoljno snažno potruditi da zaraćene strane kažu ‘dosta je’ i potraže drugi način za rješavanje razlika“, kazao je Sveti Otac.

U borbi za mir Papa najveću nadu polaže u „ljudsku narav“: „Postoji negativna strana; postoje loši akteri, postoje iskušenja. Na bilo kojoj strani bilo koje pozicije možete pronaći dobre i ne tako dobre motive. Ipak, nastaviti poticati ljude da gledaju na više vrijednosti, prave vrijednosti, to čini razliku. Možemo se nadati i pokušavati gurati govoreći ljudima: ‘Učinimo to na drugačiji način’“.

Polarizacija 

Ratovi koji bukte jedno su od očitovanja polarizacije koja je zahvatila svijet, govoreći o svome pogled na taj problem Papa je kazao:

“Mislim da postoji mnogo elemenata koji su doveli do ovoga. Ne pretvaram se da imam sve odgovore, ali vidim stvarnost u nekim rezultatima. Kriza iz 2020. i pandemija svakako su utjecale na sve ovo, ali mislim da je počelo ranije… Možda je u nekim mjestima gubitak višeg osjećaja o tome što je ljudski život, imao veze s tim. Vrijednost ljudskog života, obitelji i vrijednost društva. Ako izgubimo osjećaj za te vrijednosti, što je više važno?“

Odgovarajući na isto pitanje, Papa je upozorio i na sve veći jaz između razine prihoda radničke klase i najbogatijih. „Na primjer, izvršni direktori su prije 60 godina možda zarađivali četiri do šest puta više od onoga što radnici primaju, posljednja brojka koju sam vidio je da primaju 600 puta više od onoga što primaju prosječni radnici. Jučer je stigla vijest da će Elon Musk postati prvi bilijunaš na svijetu. Što to znači i o čemu se radi? Ako je to jedino što još ima vrijednost, onda smo u velikoj nevolji…“, kazao je Papa.

Sinodalnost

Govoreći o temi sinodalnosti, Papa je kazao da se taj pojam često pogrešno shvaća, sve dotle da se neki osjećaju ugroženi njome. „Ponekad biskupi ili svećenici mogu osjećati: ‘sinodalnost će mi oduzeti autoritet’. To nije ono što sinodalnost znači, i možda njihova ideja o tome što je autoritet pomalo promašuje bitno, pogrešna je. Mislim da je sinodalnost način kako se možemo okupiti i biti zajednica te tražiti zajedništvo kao Crkva, tako da to bude Crkva čiji primarni fokus nije na institucionalnoj hijerarhiji, već na osjećaju ‘mi zajedno’, ‘naša crkva’“.

„Svaka osoba sa svojim pozivom: svećenici, laici, biskupi, misionari, obitelji. Svatko s određenim pozivom koji mu je dan ima svoju ulogu i nešto za doprinijeti, i zajedno tražimo put kako rasti i hodati zajedno kao Crkva“, kazao je Lav XIV.