AUDIJENCIJA Papa Lav XIV. svećenicima: Bratstvo među vama kao odgovor na izolaciju "Dopustite da vas ponovno privuče Učiteljev poziv, da osjetite i živite ljubav prvog trenutka, onu koja vas je potaknula na snažne odluke i hrabra odricanja" Vatican News Podijeli: Foto: Alessia Pierdomenico/Shutterstock Rimski biskup je u četvrtak, 12. lipnja, primio u audijenciju članove svoje biskupije, svećenike i bogoslove, ponavljajući svoju želju da ih izbliza upozna kako bi započeli zajednički hod, javlja Vatican News. “Zalažimo se za to da budemo vjerodostojni i uzorni svećenici! Svjesni smo ograničenosti naše naravi i Gospodin nas duboko poznaje; ali primili smo posebnu milost, povjereno nam je dragocjeno blago čiji smo poslužitelji, sluge, a od sluge se traži vjernost.” Papa je zahvalio svećenicima za život posvećen služenju kraljevstvu Božjem, za mnogo velikodušnosti u vršenju njihove službe, za sve ono što žive u skrovitosti i što je ponekad popraćeno patnjom ili nerazumijevanjem. “Obavljate različite službe, ali svi ste dragocjeni u Božjim očima i u ostvarenju njegova plana.” Ozračje koje potiče na izolaciju Hoditi zajedno – na to je Sveti Otac potaknuo kler rimske biskupije, koju je opisao kao uistinu posebnu jer mnogi svećenici često dolaze ovamo na studij iz različitih dijelova svijeta. Taj se izbor odražava u pastoralnom životu župa koje su pozvane na univerzalnost i međusobno prihvaćanje. Petrov nasljednik se potom osvrnuo na dvije teme koje su mu na srcu – jedinstvo i zajedništvo – te istaknuo da se zajedništvo očituje u zajedničkom životu u župnim dvorima, kao i u zavodima ili drugim rezidencijama. “Svećenik je pozvan biti čovjek zajedništva jer ga on sam prvi živi i neprestano njeguje. Znamo da je to zajedništvo danas otežano zbog kulturnoga ozračja koje potiče na izolaciju ili autoreferencijalnost. Nitko od nas nije pošteđen tih zamki koje prijete postojanosti našeg duhovnog života i snazi naše službe.” Bratstvo među svećenicima Protiv toga se možemo boriti budnošću izvana, ali i iznutra obraćajući pažnju na međuljudske odnose, – napomenuo je Sveti Otac – ali i na ono što se nalazi u srcu, osobito na osjećaj umora koji se pojavljuje nakon proživljenih iskustava posebnih teškoća, kad se nismo osjećali shvaćenima i saslušanima ili iz drugih razloga. “Želio bih vam pomoći, hoditi s vama, kako bi svatko ponovno pronašao spokoj u svojoj službi; ali upravo zato vas potičem na zanos u svećeničkom bratstvu koje ima svoje korijene u postojanom duhovnom životu, u susretu s Gospodinom i u slušanju njegove Riječi.” Papa je istaknuo da se zajedništvo mora također konkretizirati u zalaganju u biskupiji, a trud kojim ju se podržava mora biti jedinstven, iako s različitim karizmama, obrazovanjem, pa i službama. To je trud na pastoralnom putu koji se ostvaruje u zajedničkom napretku i vjernosti evanđelju, obogaćujući Crkvu vlastitom karizmom, ali imajući na srcu da su jedno tijelo kojemu je glava Krist, zaključio je papa Lav XIV. Ljubav prvog trenutka Papa se zatim osvrnuo na važnost uzornosti, znajući da nitko nije pošteđen sugestija koje daju svijet i grad, od njihovih mnogih ponuda koje bi mogle udaljiti od svetog života, gubeći tako duboke vrijednosti svećeništva. “Dopustite da vas ponovno privuče Učiteljev poziv, da osjetite i živite ljubav prvog trenutka, onu koja vas je potaknula na snažne odluke i hrabra odricanja. Ako zajedno pokušamo biti uzorni unutar poniznog života, tada ćemo moći svjedočiti obnavljajuću snagu evanđelja za svakog muškarca i za svaku ženu.” Sveti Otac je potom potaknuo svećenike i bogoslove da ponovno otkriju žar svojega poziva u ovom izazovnom vremenu obilježenom nasiljem i smrću, te istaknuo razne izazove poput nejednakosti, siromaštva, brojnih oblika društvene marginalizacije, raširene patnje koja poprima obilježja nelagode koja više nikoga ne štedi. To su stvarnosti, dodao je Papa, koje se ne nalaze samo daleko, već se žive i u Rimu, koji je obilježen višestrukim oblicima siromaštva i ozbiljnim krizama poput stambene krize. To je grad koji je, kako je govorio papa Franjo, obilježen velikom ljepotom, ali kojemu je potreban također „jednostavan ukras“ kako bi postao ugodan za život i gostoljubiv. “Pozvani smo prihvatiti te izazove, tumačiti ih na evanđeoski način, živjeti ih kao prilike za svjedočanstvo. Ne bježimo od njih!” Proroci mira i pravde Papa Lav XIV. pozvao je svećenike rimske biskupije da se također ugledaju na svete svećenike koji su znali spojiti strast za povijest s naviještanjem evanđelja, poput don Prima Mazzolarija i don Lorenza Milanija, koje je nazvao prorocima mira i pravednosti. “U Rimu smo imali primjer don Luigija Di Liegra koji je, suočen s velikim siromaštvom, dao svoj život tražeći putove pravde i promicanja ljudskog dostojanstva. Crpimo snagu tih primjera kako bismo nastavili sijati sjeme svetosti u našem gradu.” Na kraju je Sveti Otac izrazio bliskost, naklonost i spremnost za zajednički hod sa svećenicima, moleći Gospodina da rastu zajedno u jedinstvu, uzornosti i proročkom zalaganju u služenju našem vremenu, prihvaćajući tako poziv svetog Augustina na ljubav prema Crkvi i molitvu za izgubljene ovce kako bi upoznale Božju ljubav. Reina: složna biskupija vjerna Papi Kardinal Baldo Reina, generalni vikar Rimske biskupije i nadsvećenik papinske bazilike sv. Ivana Lateranskog, u svom je pozdravu pak predstavio rimski kler koji čini 809 svećenika i 149 stalnih đakona, a ako se uzme u obzir prisutnost svećenika iz drugih biskupija, ukupan broj svećenika i đakona jest 8020. Od njih, 132 su u misiji, više od 50 ih je odlučilo napraviti pauzu za razmišljanje ili zbog drugih razloga. Više od 50 starijih svećenika ili onih sa zdravstvenim problemima zbrinuto je u Kući San Gaetano u rimskom svetištu Majke Božje od Božanske ljubavi (Madonna del Divino Amore). Osim toga, rimska biskupija ima 333 župe. Podijeli:
SVJEDOK VJERE Mučenik za vjeru vlč. Stjepan Horžić: Partizanu koji ga je ubio rekao je ‘Molit ću se za tebe gore’
VELIKE MISTIČARKE KATOLIČKE CRKVE (10) Blažena Aleksandrina da Costa – žena koju je Sotona mrzio savršenom mržnjom
PROTIV 'GOSPODARSTVA KOJE UBIJA' Ovo su glavni naglasci prve apostolske pobudnice Lava XIV. ‘Dilexi te’
LEKCIJE IZ LISIEUXA Zašto je 100 godina nakon kanonizacije Mala Terezija i dalje mnogima omiljena svetica?