Dokumentom motu proprio pod nazivom Coniuncta Cura („Zajednička odgovornost“) Sveti Otac ukinuo je isključivo pravo Instituta za religijska djela (IOR) – poznatog kao „Vatikanska banka“ – na upravljanje investicijama te omogućio korištenje drugih ovlaštenih financijskih posrednika ako se pokažu učinkovitijima ili prikladnijima.

Nove odredbe ne znače uklanjanje ulaganja iz vatikanskog nadzora, nego otvaraju mogućnost da njima upravljaju akreditirani financijski subjekti.

„Ako postoji iznos koji treba uložiti, ranije se to činilo isključivo putem IOR-a; sada se može učiniti i preko APSA-e, Uprave za imovinu Apostolske Stolice“, izjavio je stručnjak za vatikanske financije Mimmo Muolo, novinar dnevnika Talijanske biskupske konferencije Avvenire. „To ne znači da će ulaganja biti iznesena izvan Vatikana, nego da će vanjske financijske institucije moći pružiti pomoć“, dodao je.

Papa Lav XIV., koji ima praktično iskustvo u financijskom upravljanju kao bivši poglavar Reda svetoga Augustina, „želi primijeniti gospodarsko načelo diverzifikacije u Vatikanu“, istaknuo je Muolo.

Prema njegovim riječima, ova odluka „reaktivira drugi gospodarsko-financijski plućni krug Vatikana“. APSA je, naime, tijelo zaduženo za upravljanje vatikanskom nekretninskom imovinom, koja obuhvaća oko 2.400 stanova, uglavnom u Rimu i Castel Gandolfu, te dodatnih 600 poslovnih prostora i ureda.

Muolo je pojasnio kako IOR, s nešto više od stotinu zaposlenih, „nije banka u klasičnom smislu, već investicijski fond koji omogućuje usmjeravanje financijskih resursa“. „Prava vatikanska banka zapravo je APSA, koja upravlja i nekretninama i vrijednosnim papirima te ostalim financijskim sredstvima“, rekao je.

Središte reforme, dodao je, ima pragmatičnu svrhu: osigurati ekonomsku održivost Svete Stolice, čije djelovanje zahtijeva značajnu kadrovsku strukturu. „Treba imati na umu da između Svete Stolice i Države Grada Vatikana, koje su pravno odvojene, ali povezane, radi oko 5.000 zaposlenika. Samo za isplatu njihovih mjesečnih plaća potrebno je znatno financijsko sredstvo, koje uvelike dolazi iz ulaganja“, objasnio je.

Muolo tumači papinu odluku kao pokušaj reorganizacije upravljanja s ciljem „maksimiziranja i poboljšanja učinkovitosti“. „Prije je postojao monopol IOR-a, koji je obavljao sve. Sada će, međutim, poticaj dolaziti i izvana, što će otvoriti prostor novim partnerima i rješenjima“, rekao je, dodajući da će „odluka potaknuti zdravu unutarnju konkurenciju između APSA-e i IOR-a u traženju najboljih rješenja i povećanju prihoda“.

Mjerom se ukida Rescriptum ex Audientia koji je papa Franjo donio u kolovozu 2022. godine, a kojim su sva sredstva i fondovi bili centralizirani u IOR-u i APSA-i. „Dobro znamo da su se potrebe unutar Svete Stolice povećale, a resursi ne. Tijekom godina pandemije prihodi su dodatno pali“, rekao je Muolo, dodajući da „papa Lav ovim potezom traži nova sredstva i operatere koji, uz poštivanje etičkih načela ulaganja, mogu povećati prihode“.

Na kraju je istaknuo da u izmjeni smjera ne vidi nikakav skandal: „Ako neka reforma ne daje očekivane rezultate, dobro ju je prilagoditi. Papa Lav XIV. vjerojatno je postupio na temelju izvješća, financijskih podataka i savjeta stručnjaka. U tome nema ništa neobično – reforme se s vremenom nadograđuju.“