Papa Franjo: ‘Dijelimo ono što imamo i ne zatvarajmo se u sebe’ Foto: Shutterstock.com U nedjeljnom nagovoru prije marijanske molitve Papa je rekao da smo u četvrtak proslavili svetkovinu Tijelova, koja se u Italiji i nekim drugim državama danas slavi. Tijelovo je blagdan Euharistije, sakrament Tijela i Krvi Kristove – kazao je Sveti Otac a potom se osvrnuo na ulomak iz Lukina evanđelja o umnažanju kruha. Želio bih se osvrnuti na ono što me u ovom ulomku uvijek pogađa i navodi na promišljanje. Nalazimo se na obali Galilejskog jezera, bliži se večer; Isus misli na narod koji je već nekoliko sati s Njim: tisuće gladnih osoba. Što činiti? To je mučilo i učenike te stoga vele Isusu: Otpusti narod da ide u obližnja sela kako bi našli nešto za pojesti. A Isus im odgovara: Dajte im vi jesti. Zaprepašteni, učenici su odgovorili: Nemamo nego pet kruhova i dvije ribe, tako reći, jedva imamo za nas – kazao je papa Franjo dodajući: Isus dobro zna što će učiniti, ali želi umiješati i svoje učenike, želi ih odgajati. Ponašanje učenika je ljudsko, žele pronaći razumnije rješenje, koje ne zadaje previše problema. Otpusti mnoštvo – vele – neka svatko misli na sebe, uostalom već si puno učinio za njih: propovijedao si, liječio si bolesne i tako redom … Sada neka svatko ide svojim putom. Ponašanje Isusovo je ponašanje posvema različito, ono proizlazi iz njegova jedinstva s Ocem i sažaljenja nad narodom, to je Isusova ljubav prema svima nama. Isus osjeća naše probleme, slabosti, osjeća naše potrebe. Isus pred pet kruhova misli: evo providnosti! S tih pet kruhova Bog može zasititi sve. Isus se posvema uzda u nebeskog Oca, zna da mu je sve moguće. Stoga veli apostolima da rasporede narod u skupine od pedeset osoba – nije to slučajno – to je znak da više nisu mnoštvo, nego bivaju zajednica hranjena Božanskim kruhom – objasnio je Papa te nastavio. Potom uzme pet kruhova i ribe, uperi oči prema nebu, blagoslovi – razvidan je odnos s euharistijom – potom ih razlomi i dade učenicima da ih podijele… bilo je u izobilju kruha i ribe. Učinio je čudo, više od umnažanja bilo je dijeljenje, nadahnuto vjerom i molitvom. Svi su jeli i preteklo je: to je Isusov znak, kruh Božji za čovječanstvo – ustvrdio je Sveti Otac te nastavio objašnjavati. Kad su to vidjeli učenici, nisu dobro shvatili poruku. I oni su kao i mnoštvo bili zaneseni uspjehom. Još su jednom slijedili ljudsku a ne Božju logiku: logiku služenja, ljubavi i vjere. Svetkovina Tijelova od nas zahtijeva da vjerujemo u Providnost, da znamo dijeliti ono malo što imamo, te da se nikada ne zatvaramo u sebe. Molimo našu Majku Mariju da nam pomogne u obraćenju, da doista više slijedimo Isusa kojeg slavimo u Euharistiji. Amen – potaknuo je papa Franjo. Nakon molitve Sveti je Otac uputio apel za mir u Siriji. Draga braćo i sestre, živa je i mučna moja zabrinutost zbog ustrajnosti sukoba koji već više od dvije godine bukti u Siriji, a posebice pogađa nevino stanovništvo, koje žudi za mirom u pravednosti i razumijevanju. To nemirno ratno stanje nosi sa sobom tragične posljedice: smrt, razaranje, goleme gospodarske i okolišne štete, kao i otmice osoba. Osuđujući te čine, jamčim svoju molitvu i solidarnost otetim osobama i njihovim obiteljima, a pozivam ljudskost otmičara da oslobode žrtve. Uvijek molimo za našu voljenu Siriju – kazao je Papa. U svijetu ima mnogo oružanih sukoba, ali su i brojni znakovi nade. Želim ohrabriti nedavne korake poduzete u raznim latinsko-američkim državama u kojima se još prolijeva ljudska krv u ratovima koji su ludost. Sve se gubi s ratom! S mirom se sve dobiva. Molim vas da se molite za poginule, ranjene i njihovu rodbinu. Svi zajedno, u tišini, u svom srcu – svi zajedno – izmolimo jednu molitvu za poginule, ranjene i njihovu rodbinu – potaknuo je Sveti Otac a potom pozdravio nazočne hodočasnike: obitelji, vjernike iz talijanskih župa i drugih zemalja, udruge i pokrete. Pozdravljam vjernike iz Kanade te iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao i skupinu iz Genove. Pozdravljam sve! Svima želim ugodnu nedjelju i dobar tek – zaključio je Sveti Otac. ‘Naš Bog svakoga sluša srcem i ljubi srcem’ Rat je samoubojstvo čovječanstva jer ubija srce i ljubav – jedna je od misli iz propovijedi koju je papa Franjo održao u nedjelju, 2. lipnja, u domu Sveta Marta. Na misi je – kako stoji u priopćenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice – sudjelovalo 80-ak osoba, među kojima je bila rodbina talijanskih vojnika poginulih u mirovnim misijama u posljednjih pet godina, a posebno u Afganistanu, te nekoliko vojnika ranjenih u spomenutim misijama. Danas se u Italiji slavi Dan Republike, znakoviti dan kada zemlja izražava dužnu ljubav prema vojnoj obitelji – rekao je u pozdravu msgr. Vincenzo Pelvi, vojni ordinarij za Italiju, koji je suslavio sa Svetim Ocem. Gospodin čuje molitvu svih ljudi; onu Salomonovu na dan posvete hrama, ali i molitvu svakoga od nas. Papa je Franjo to istaknuo spominjući i evanđeoski prizor o satniku koji moli Isusa da ozdravi njegov sluga. Naš je Gospodin takav – dodao je Papa – čuje molitvu svih ljudi, ali ne kao da su „anonimni“, nego molitvu svih i svakoga. Naš je Bog, Bog velikih, i Bog malih; naš je Bog osobni, svakoga sluša srcem, i ljubi srcem. Danas smo došli moliti za svoje pokojne, za ranjene, za žrtve ludosti kao što je rat! – istaknuo je potom Papa te dodao – To je samoubojstvo čovječanstva, jer ubija srce, ubija upravo tamo gdje je Gospodinova poruka: ubija ljubav! Jer, rat proizlazi iz mržnje, zavisti, želje za moći, ali i iz – često to vidimo – snažne čežnje za vlašću. I u povijesti smo više puta vidjeli da lokalne probleme, gospodarske probleme i gospodarske krize, velike sile žele riješiti ratom – primijetio je potom Sveti Otac te upitavši zašto je to tako odmah istaknuo – Zbog toga što je za njih novac važniji od ljudi. A rat je upravo to: čin vjere u novac, u idole, u idole mržnje, u idola koji te dovodi do toga da ubiješ brata, koji vodi do ubijanja ljubavi – istaknuo je Papa, i podsjetio na riječi Boga Oca našega kojima se obratio Kainu, koji je pak iz zavisti ubio brata. ‘Kaine, gdje ti je brat?’ Danas možemo čuti taj glas: to je naš Bog Otac koji plače zbog te naše ludosti, koji sve nas pita ‘Gdje je tvoj brat?’; koji sve moćnike na Zemlji pita: ‘Gdje je vaš brat? Što ste to učinili!’ – rekao je Papa te potaknuo na molitvu Gospodinu, da udalji od nas svako zlo, i to ponavljajući ju sa suzama u srcu. Pogledaj nas, Gospodine, i budi nam milostiv, jer smo žalosni, tjeskobni. Pogledaj našu bijedu i muku, i oprosti nam sve grijehe; jer iza svakog se rata uvijek nalaze grijesi: tu je grijeh idolopoklonstva, grijeh iskorištavanja, žrtvovanja ljudi na oltaru moći – rekao je na kraju Sveti Otac te izrazio sigurnost da će nas Gospodin poslušati i učiniti nešto kako bi nam dao duha utjehe. (rv/bitno.net) Podijeli:
SVJEDOK VJERE Mučenik za vjeru vlč. Stjepan Horžić: Partizanu koji ga je ubio rekao je ‘Molit ću se za tebe gore’
VELIKE MISTIČARKE KATOLIČKE CRKVE (10) Blažena Aleksandrina da Costa – žena koju je Sotona mrzio savršenom mržnjom
PROTIV 'GOSPODARSTVA KOJE UBIJA' Ovo su glavni naglasci prve apostolske pobudnice Lava XIV. ‘Dilexi te’
LEKCIJE IZ LISIEUXA Zašto je 100 godina nakon kanonizacije Mala Terezija i dalje mnogima omiljena svetica?