Papa Benedikt XIV.: Potrebno je tješiti one koji se nalaze ma u kakvoj nevolji Papa je na jučerašnjoj općoj audijenciji objasnio da nam Božje djelovanje – koje je različito od našega – daje utjehu, snagu i nadu, jer Bog ne poriče svoj „da“. Na jučerašnjoj općoj audijenciji na Trgu svetoga Petra Sveti je Otac, nastavljajući katehezu o molitvi, istaknuo je da je za svetoga Pavla molitva „osobni susret s Bogom Ocem, u Kristu, po Duhu Svetome. U tom susretu Božja vjernost nalazi potvrdan odgovor vjernika, izražen riječju „Amen“. Papa je svoje izlaganje utemeljio na Drugoj poslanici Korinćanima svetoga Pavla koja započinje najuzvišenijim molitvenim blagoslovom Novoga zavjeta: „Neka je blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista, otac milosrđa i Bog svakovrsne utjehe, koji nas tješi u svoj našoj nevolji tako da mi možemo svakovrsnom utjehom, kojom nas same tješi Bog, tješiti one koji se nalaze ma u kakvoj nevolji”, kazao je Benedikt XVI. U toj molitvi dakle uz temu nevolje prevladava tema utjehe, koja se ima shvatiti kao ohrabrenje i poticaj da se ne podlegne u nevoljama. Ona poziva da se sve živi u jedinstvu s Kristom, koji uzima na sebe sve naše patnje i grijeh svijeta da donese svjetlo, nadu i otkupljenje. Isus nas tako osposobljava da i mi možemo tješiti sve one koji su u nevoljama. U molitvi duboko sjedinjeni s Kristom, pouzdanje u njegovu nazočnost, osposobljava nas da s drugima dijelimo njihove patnje i žalosti. „Tko je slabić, da ja nisam slabić. Tko se od drugoga navodi na grijeh, da ja ne izgaram?“ – piše Apostol u Drugoj poslanici Korinćanima – istkanuo je Sveti Otac. Draga braćo i sestre, – nastavio je Papa – naš život i kršćanski hod često su obilježeni teškoćom, nesporazumima, patnjama, to svi dobro znamo. Ali u vjernom odnosu s Gospodinom, u postojanoj svagdanjoj molitvi, možemo zaista osjetiti Božju utjehu, koja snaži našu vjeru jer nam omogućuje da u Kristu zaista iskusimo Božju vjernost prema svakom čovjeku, da osjetimo njegovu vjernu ljubav, sve do darivanja svoga Sina na križu. Sveti Pavao tvrdi: Sin Božji, Isus Krist, koga smo među vama propovijedali, ja, Silvan i Timotej, nije bio „da“ i „ne“, naprotiv u njemu se pokazalo „da“. Uistinu, sva obećanja Božja imaju u njemu svoj „da“; zato mi po njemu velimo svoj „Amen“ na slavu Bogu“ – istaknuo je Benedikt XVI. dodajući: Vjera nije prvenstveno ljudski čin, nego je besplatni dar Božji, koji je ukorijenjen u Božjoj vjernosti, u njegovom „da“ po kojem shvaćamo kako živjeti ljubeći Njega i svoju braću. Cijela je povijest spasenja postupno objavljivanje Božje vjernosti, unatoč našim nevjernostima i nijekanjima, sigurni smo da su „neopozivi darovi i poziv Božji“ – veli sveti Pavao u Poslanici Rimljanima – istaknuo je Papa. Papa je objasnio da nam Božje djelovanje – koje je različito od našega – daje utjehu, snagu i nadu, jer Bog ne poriče svoj „da“. U teškoćama smo često u kušnji da ne ustrajemo u besplatnoj ljubavi, jer zahtijeva napor i žrtvu. Bog se, naprotiv, nikada ne zamara s nama, ne gubi strpljenje nego nam prethodi njegovo milosrđe, prvi nam dolazi u susret. U Križu nam svjedoči mjeru svoje besplatne ljubavi. Sveti Pavao piše u Poslanici Titu: „Očitovala se dobrota Boga, našega spasitelja, i njegova ljubav prema ljudima…“ a da se ta ljubav svaki dan obnavlja „Bog nas je pomazao, obilježio pečatom i stavio nam u srca zalog – Duha – ustvrdio je Benedikt XVI. dodajući da je Božja vjernost po Duhu Svetomu uvijek prisutna u čovječanstvu. Zaključujući jučerašnju katehezu Papa je kazao da se „na vjerni Božji „da“ ucjepljuje „da –amen“ Crkve i odjekuje u svakom liturgijskom slavlju. Amen je odgovor vjere, on završava uvijek svaku našu osobnu i zajedničku molitvu. Amen je naš odgovor na Božju inicijativu. Mi ga često izgovaramo iz običaja, ne shvaćajući njegovo pravo značenje, premda ‘Amen’ u cijelom Svetom pismu označava prihvaćanje volje Božje. Crkva je od samoga početka u svoju liturgiju unijela starozavjetni amen – ustvrdio je Sveti Otac i dodao: Pozvani smo da u svojoj molitvi kažemo „da“ Bogu, da mu svojim „amen“ potvrdimo svoju vjernost. Tu vjernost ne možemo steći svojim silama, ona nije samo plod našega zauzimanja nego dolazi od Boga a temelji se Kristovu „da“, koji je rekao: „Moja je hrana u tom da vršim volju onoga koji me poslao i da dovršim njegovo djelo“. U Kristovo „da“ moramo ući, prihvaćajući Božju volju, da možemo sa svetim Pavlom reći da ne živimo mi nego Krist živi u nama – zaključio je Sveti Otac, a potom na raznim jezicima pozdravio hodočasnike. Na audijenciji su bile i skupine hrvatskih hodočasnika koje je pozdravio: Radosno pozdravljam i blagoslivljam sve hrvatske hodočasnike, a osobito vjernike iz Arbanasa te grupe krizmanika iz Hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj: Stuttgart, Freiburg, Friedrichshafen-Ravensburg i Singen-Villingen. Dragi mladi prijatelji, primili ste dar Duha Svetoga. Iskoristite tu milost s neba te još hrabrije svjedočite svoju vjeru u Isusa Krista. Hvaljen Isus i Marija! Sveti se Otac na kraju osvrnuo i na izvješća obavijesnih sredstava o nedavnim događajima u Vatikanu. Događaji koji su se ovih dana zbili glede Kurije i mojih suradnika ožalostili su moje srce, ali se nije poljuljalo uvjerenje da Crkvu unatoč ljudskim slabostima, teškoćama i kušnjama vodi Duh Sveti, i da joj Gospodin neće nikad uskratiti svoju pomoć da je podupire na njezinu putu. Budući da su se u nekim obavijesnim sredstvima umnažala nagađanja, sasvim neutemeljena jer su uvelike nadmašila činjenice, prikazala su sliku Svete Stolice koja ne odgovara stvarnosti. Stoga želim obnoviti svoje povjerenje i ohrabrenje svojim najužim suradnicima i svima onima koji mi svakodnevice, vjerno, požrtvovno i samozatajno pomažu u izvršavanju moje službe – rekao je Benedikt XVI. (rv/bitno.net) Podijeli:
SVJEDOK VJERE Mučenik za vjeru vlč. Stjepan Horžić: Partizanu koji ga je ubio rekao je ‘Molit ću se za tebe gore’
VELIKE MISTIČARKE KATOLIČKE CRKVE (10) Blažena Aleksandrina da Costa – žena koju je Sotona mrzio savršenom mržnjom
PROTIV 'GOSPODARSTVA KOJE UBIJA' Ovo su glavni naglasci prve apostolske pobudnice Lava XIV. ‘Dilexi te’
LEKCIJE IZ LISIEUXA Zašto je 100 godina nakon kanonizacije Mala Terezija i dalje mnogima omiljena svetica?