“Iskusni kršćanin zna kada je vrijeme govoriti o Bogu, a kada je bolje šutjeti. Ponekad je tihi svjedok najbolji svjedok Božje ljubavi”, rekao je Müller, upozoravajući kako iza milosrđa ne smiju biti “skrivene intencije”

1341344292_obispo

Foto: cyberteologia.it

Kršćani koji trenutačno pomažu muslimanskim imigrantima u izbjegličkoj krizi nisu pozvani ponašati se poput prozelita, kao niti svoju pomoć ograničiti tek na ono materijalno, nego kroz ljubav za bližnjeg svjedočiti Isusa Krista, poruka je kardinala Gerharda Ludwiga Müllera, pročelnika Kongregacije za nauk vjere.

Kardinal je o toj temi govorio na dvodnevnoj konferenciji u Vatikanu koja se bavila sadržajem prve enciklike koju je prije točno deset godinaobjavio papa Benedikt XVI. – “Deus Caritas Est” (Bog je ljubav). Konferencija je pokušala odgovoriti na pitanja povezana sa širenjem milosrđa u suvremenom svijetu, a organiziralo ju je Papinsko vijeće Cor unum.

Kako je objavila stranica Catholic News Service kardinal je prozelitizam opisao kao “praktičnu manipulaciju savješću” i progovorio o stanovitim pastoralnim i teološkim dvojbama koje je novonastala situacija donijela za crkvene službe i laike koji pomažu izbjeglicama.

“Misija Crkve jest svjedočiti Isusa Krista. Prezreli bi onu osobu kojoj bi rekli: Ti imaš samo materijalne potrebe”, rekao je kardinal i nastavio:

“Isusova zapovijed ljubavi prema bližnjem jest poziv kršćanima da pokazuju ljubav prema drugima, posebice kroz djela milosrđa. Međutim, ne smijemo ta djela pretvarati u oruđe prozelitizma. Iskusni kršćanin zna kada je vrijeme govoriti o Bogu, a kada je bolje šutjeti. Ponekad je tihi svjedok najbolji svjedok Božje ljubavi”, rekao je Müller, upozoravajući kako iza milosrđa ne smiju biti “skrivene intencije”.

Kardinal je također ustvrdio kako su u njegovoj rodnoj Njemačkoj primljeni na deseci tisuća imigranata iz muslimanskih zemalja, te kako je autentično svjedočanstvo ljubavi kroz milosrđe, citira CNS Müllera “natjeralo migrante promisliti o kršćanskoj vjeri, ali bez nametanja vjere”.

Korištenje vjerskih razlika kao preteksta za isključivanje ljudi u suprotnosti je s kršćanstvom, jer “Bog ne isključuje nikoga”.

“Među ovim migrantima, većina kojih su muslimani, i oni su koji sebi postavljaju pitanje: ‘Zašto nam pomažu kršćani, a ne naša braća muslimani?’ Ljubav prema bližnjemu početna je točka za put prema Božjoj ljubavi, jer je Bog, kroz Isusa Krista, uzrok i bit naše ljubavi za bližnjeg”, rekao je upozoravajući kako predanost djelima milosrđa mora biti praćena molitvom kako se ne bi pretvorila u “slijepi aktivizam ili fanatičnu želju za reformom društva”.

Kardinal je naglasio kako je Božje milosrđe koje obuhvaća sve ljude poruka koju je papa Franjo izabrao kao veliku temu svojega pontifikata i ona je u „izravnom kontinuitetu“ s enciklikom Deus caritas est, koja ističe da je ljubav „srce života Crkve“ i da je djelatna ljubav „konstitutivna za poslanje Crkve, kao što je i naviještanje Riječi Božje i slavlje sakramenata“ – napomenuo je kardinal.

Kardinal je naglasio i da postoji mnoštvo primjera iz vremena crkvenih otaca koji svjedoče da su čak i pogani djela ljubavi kršćana i Crkve prema siromasima i patnicima smatrali osobitom oznakom kršćanskog identiteta. Pročlenik je primijetio kako je liberalnom kapitalizmu koji izrabljuje radnike i marksističkom socijalizmu koji želi silom nametnuti besklasno društvo, zajednička jedna stvar: njihova nehumanost.

G. An, RV, Bitno.net