Milijun i 300 tisuća hodočasnika prošlo je kroz Sveta vrata bazilike sv. Petra u prvih mjesec dana Jubilejske godine.

Taj podatak izrekao je nadbiskup Fisichella još 7. veljače na konferenciji povodom Jubileja oružanih snaga, policije i djelatnika sigurnosti, koji se održao 8. i 9. veljače u Vatikanu.

Unatoč tome, informacija o milijun i 300 tisuća hodočasnika u glavnoj crkvi katoličkog svijeta (tu treba dodati kako su u Rimu Sveta vrata otvorena u još tri velike bazilike – sv. Marija Velika, sv. Ivan Lateranski i sv. Pavao izvan zidina, te jednom zatvoru, pa je ukupna brojka hodočasnika vjerojatno i veća) prošla je gotovo nezapaženo u medijskom svijetu (uz poneku iznimku) dok je sinoć nije objavio jedan od najčitanijih katoličkih medija u svijeta, Catholic News Agency.

CNA prenosi kako je nadbiskup Fisichella, proprefekt odsjeka za novu evangelizaciju pri Dikasteriju za evangelizaciju, istaknuo da broj hodočasnika “nije ispravan kriterij za uspjeh jubileja”.

“Ono što je važno jest što je u ljudskim srcima”, dodao je.

Očekuje se da će tijekom Jubileja, odnosno Svete godine, 32 milijuna hodočasnika posjetiti Rim.

Što je Jubilej 2025?

Jubilej je važan crkveni događaj koji se u pravilu u Crkvi održava svakih 25 godina. Temelji se na biblijskoj tradiciji jubilarnih godina koje su se, prema uputama u Levitskom zakoniku, trebale obilježavati svakih pola stoljeća. Tom prilikom trebali su se opraštati nenaplativi dugovi i oslobađati robovi, a zabranjeno je bilo sijati i žeti.

U Katoličkoj Crkvi tradiciju jubileja vratio je papa Bonifacije VIII. koji je prvu takvu godinu proglasio 1300., omogućivši pritom vjernicima potpuni oprost (više o tematici oprosta, koji se ne odnose na oproštenje grijeha, već vremenitih kazni za grijehe, možete pročitati OVDJE).

Jubilej 2025. službeno je započeo otvaranjem Svetih vrata u bazilici svetog Petra što je na Badnjak ove godine, uoči mise bdjenja, učinio papa Franjo, a trajat će do 6. siječnja 2026.

Povodom Jubileja Apostolska pokorničarna objavila je uvjete za primanje potpunog oprosta. Premda je naglasak na hodočašću svetim mjestima, oprost se može primiti i činjenjem djela milosrđa i pokore, a za osobe koje iz raznih razloga ne mogu pohoditi sveta mjesta također su predviđeni posebni uvjeti primanja osoba.

Osim što je važno sudjelovati u aktivnostima Jubileja (koji su nabrojani u dokumentu Apostolske pokorničarne), da bi primio potpuni oprost, vjernik se mora odreći privrženosti na svaki oblik grijeha, makar i laki, ispovjediti se, pričestiti i izmoliti molitve na nakanu Svetog Oca.

Svaki biskup imenovao je posebna jubilejska mjesta (katedrale, crkve i druga sveta mjesta) gdje vjernici mogu primiti oprost.

Popis tih mjesta po biskupijama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te u Srijemskoj i Kotorskoj biskupiji možete pronaći OVDJE.