Pater Lombardi_Ali Agca nije vjerodostojan

– Ali Agca želio je donijeti cvijeće na grob sv. Ivana Pavla II. i to je mogao učiniti bez ikakvih poteškoća, jer nije u nikakvom pravnom sporu s Vatikanom. Njegov posjet Bazilici bio je vrlo kratak – izjavio je zamjenik vatikanskog glasnogovornika o. Ciro Benedettini.

– Imao sam potrebu to učiniti – objasnio je Agca talijanskoj policiji koja ga je privela kako bi izvršila provjeru dokumenata. Agca je u Italiju najvjerojatnije došao preko Austrije, a budući da je imao krivotvorene dokumente bit će izbačen iz Italije.

Prošla je točno 31 godina od susreta pape Ivana Pavla II. i njegova atentatora. Naime, 27. prosinca 1983. Papa je posjetio Agcu u talijanskom zatvoru, a nakon dugog razgovora sveti je papa još jednom izjavio kako je oprostio svom napadaču.

Zanimljivo, talijanski mediji prenose kako je Agca prije dva tjedna najavio svoj posjet Vatikanu.

– Želio bih poći na grob Ivana Pavla II koji me posjetio u zatvoru. Nisam mogao biti na njegovom sprovodu, stoga bih mu želio odati počast kao duhovnom bratu – izjavio je za ANSA-u turski terorist koji je 2000. godine pomilovan i izručen Turskoj koja ga je zatvorila zbog ubojstva novinara 1979. godine.

Agca je u zatvoru bio do 2010. godine, nakon čega je izdao i kontroverznu autobiografiju u kojoj je napisao kako je neuspjeli atentat na Ivana Pavla II. naručio Ayatollah Khomeini. Ovu, kao i mnoge druge Agcine neutemeljene izjave komentirao je tada ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice pater Federico Lombardi.

Na Agcinu želju da se susretne s papom Franjom, glasnogovornik Svete Stolice o. Lombardi kratko je odgovorio:

– Položio je cvijeće na grob Ivana Pavla II. Mislim da je to dovoljno.

Mehmet Ali Agca bio je član ekstremno desne organizacije Sivi vukovi, preko koje je vjerojatno došao u kontakt s bugarskom obavještajnom službom. U siječnju 1979. Agca je ubio turskog ljevičarskog novinara Ipekcija, no uhićen je i osuđen na doživotni zatvor. Nakon samo šest mjeseci uspio je pobjeći iz zatvora u inozemstvo, a tada ga je vjerojatno angažirala bugarska obavještajna služba kako bi izvršio atentat na poglavara Katoličke Crkve. Iako okolnosti atentata na Papu 13. svibnja 1981. godine nikada nisu do kraja rasvijetljene, istraga talijanskog parlamenta iz 2006. godine potvrdila je spekulacije kako je iz atentata stajao i Sovjetski Savez, čemu u prilog idu i otkrića dokumenata iz arhiva istočnonjemačke obavještajne službe STASI.

Miodrag Vojvodić| Bitno.net