Svaka religija ima barem jedan sveti grad. Katoličanstvo ih ima pet. Svakom od tih gradova Crkva je priznala mogućnost slavljenja svete godine i dodjeljivanje potpunog oprosta svakih sedam godina, piše Aleteia.

Ovi gradovi su, stoga, više od zemljopisnih lokacija, oni su opredmećenje duhovnih tradicija, a hodočašća u njih transformativna su iskustva.

Dva od pet svetih gradova katoličanstva su, naravno, Jeruzalem i Rim. No ostala tri nalaze se u Španjolskoj. I dok je među njima, ponajviše zbog glasovitog Puta sv. Jakova, najpoznatiji Santiago de Compostela, velike su šanse da nikada niste čuli za mjesta kao što su Caravaca de la Cruz ili Santo Toribio de Liébana.

Santiago de Compostela

Od 9. stoljeća, kada je pronađena grobnica apostola Jakova, Santiago de Compostela postao je jedan od glavnih duhovnih centara Europe i hodočasničko odredište neusporedive važnosti.

Camino de Santiago, drevna mreža hodočasničkih ruta, spaja se u katedrali Santiago de Compostela, gdje se čuvaju i štuju relikvije sv. Jakova Velikog, jednog od apostola Isusa Krista. Hodočasnici tamo stižu nakon što su prešli krajolike sjeverne Španjolske, ne posvećujući se samo fizičkom naporu, nego i dubinski obnavljajući svoju vjeru.

Caravaca de la Cruz

U Murciji, na jugoistoku Španjolske, u gradu Caravaca de la Cruz nalazi se svetište prepuno povijesnog i duhovnog značaja.

Bazilika de la Vera Cruz, unatoč svojoj relativno skromnoj prisutnosti, čuva cijenjeni fragment Kristova križa, poznat kao Caravacin križ. Legenda tvrdi da su ulomak iz Jeruzalema u ovu baziliku donijeli anđeli – iako postoje različite verzije ove priče. Hodočasnici sa svih strana svijeta dolaze u ovaj grad, privučeni svetom relikvijom.

Santo Toribio de Liébana

Camaleño je gradić od oko tisuću stanovnika, duboko u Kantabrijskom gorju u sjevernoj Španjolskoj. Ondje se nalazi samostan Santo Toribio de Liébana koji čuva još jedan fragment Kristova križa – samo što je ovaj najveći na svijetu. Dok se relikvija čuvala u Jeruzalemu, njezini su djelići već u 5. stoljeću stigli u Europu, kao u slučaju poznatog samostana Svetog Križa u Poitiersu u Francuskoj. No, najveći ulomak relikvije Svetoga Križa odnio je u Španjolsku, iz Jeruzalema (ili, prema drugima, Rima), sv. Turibije iz Astorge.

Na mrežnim stranicama samostana stoji da je relikvija dio lijevog kraka Svetog križa. Čuva rupu u koju je bila zabijena Kristova ruka. U 16. stoljeću drvo je pažljivo izrezano, oblikovano kao križ i položeno u srebrni relikvijar u kojem se i danas čuva. Drvo je mediteranskog čempresa (Cupressus sempervirens). Budući da su iznimno dugovječna, za neka od ovih stabala se navodi da su starija od 1000 godina.

Ova relikvija Kristova križa – visokog 635, dugačkog 393, a s obujmom od 38 milimetara – veća je i od one koja se čuva bazilici sv. Petra u Rimu.