Vatikanski Dikasterij za nauk vjere objavio je danas, 12. veljače, da je spreman započeti teološki dijalog s Bratstvom sv. Pija X. (SSPX). Istodobno je upozorio da bi svako biskupsko ređenje bez odobrenja Vatikana predstavljalo prekid crkvenog zajedništva te bi odmah zaustavilo započete razgovore, piše EWTN News.

U priopćenju objavljenom nakon susreta između kardinala Víctora Manuela Fernándeza, prefekta Dikasterija za nauk vjere, i oca Davidea Pagliaranija, generalnog poglavara Bratstva, navodi se kako su se obje strane složile oko pokretanja „specifično teološkog“ procesa s jasno određenom metodologijom kako bi se rasvijetlila pitanja koja, prema ocjeni Dikasterija, još uvijek nisu dobila dostatna pojašnjenja.

Vatikan je istodobno upozorio da ako Bratstvo 1. srpnja, kako je najavljeno, pristupi biskupskim ređenjima bez odobrenja Svete Stolice, taj bi čin „značio odlučujući prekid crkvenog zajedništva (raskol)“ te bi imao „teške posljedice“ za cijelo Bratstvo, a dijalog bi odmah bio prekinut.

U priopćenju se izrijekom ne spominje ekskomunikacija, iako kanonsko pravo propisuje kaznu izopćenja za biskupe koji sudjeluju u biskupskim ređenjima bez papinskog mandata.

Prema navodima Dikasterija otac Pagliarani je istaknuo da će prijedlog predstaviti Bratstvu te naknadno dostaviti odgovor Svetoj Stolici. U slučaju da taj odgovor bude pozitivan, obje će strane zajednički utvrditi korake, faze i postupke daljnjeg procesa.

O čemu bi trebali razgovarati?

Dikasterij je pojasnio kako bi teološki dijalog obuhvatio sporna pitanja vezana uz tumačenje učenja nakon Drugoga vatikanskog koncila. Neka od tih pitanja su: Božja volja u odnosu na pluralizam religija, razlika između čina vjere i „religiozne poslušnosti razuma i volje“ te druga.

U središtu prijepora nalazi se pitanje mora li Bratstvo sv. Pija X. prihvatiti Drugi vatikanski koncil kao doktrinarno obvezujući ili ga može smatrati prvenstveno pastoralnim koncilom, koji je otvoren teološkoj raspravi i kritici.

Razgovori bi također trebali pomoći u utvrđivanju „minimalnih uvjeta“ potrebnih za puno crkveno zajedništvo Bratstva s Katoličkom Crkvom, a time i za definiranje kanonskog statusa Bratstva, ali i druga pitanja.

Zašto upravo sada?

Susret dolazi nakon što je otac Pagliarani 2. veljače ove godine objavio da Bratstvo namjerava 1. srpnja zarediti nove biskupe, objašnjavajući kako je taj korak nužan radi očuvanja kontinuiteta.

Ređenja bi navodno trebao predvodio biskup Bernard Fellay, Pagliaranijev prethodnik na čelu Bratstva, dok bi suzareditelj bio biskup Alfonso de Galarreta. Pagliarani je izjavio kako razmjena pisama sa Svetom Stolicom nije donijela odgovor kakav je Bratstvo očekivalo.

Ponavlja li se 1988. godina?

Ovi događaji podsjećaju na zbivanja iz 1988. godine, kada je nadbiskup Marcel Lefebvre nakon propalih pregovora s Rimom bez papinskog mandata zaredio četvoricu biskupa. Taj je čin doveo do formalne objave izopćenja i dugotrajnog prekida punog zajedništva.

Prije samog čina ređenja se čak činilo da se došlo do rješenja. Bratstvu je trebao biti priznat poseban status unutar Crkve te dopuštenje za slavljenje isključivo tradicionalne latinske mise, uz prihvaćanje Drugoga vatikanskog koncila i priznanje valjanosti obnovljenih liturgijskih obreda. Unatoč tomu, Lefebvre je naposljetku ipak pristupio ređenjima. Dakle, kontroverza je dosegla vrhunac 1988. godine posvećenjem četvorice biskupa i ekskomunikacijom onih koji su bili uključeni.

Papa Benedikt XVI.  ukinuo je ovu ekskomunikaciju 2009. godine. Međutim, teološko se suglasje nije dogodilo. Od četiri biskupa posvećena 1988. godine samo su dvojica živa, zbog čega su u Bratstvu očito zabrinuti za opstanak zajednice.

Papa Franjo je tijekom svojeg pontifikata proširio određene pastoralne ovlasti svećenicima Bratstva, ali je motuproprijem “Traditionis Custodes” istodobno ograničena šira uporaba tradicionalne latinske mise.