Na internetskoj stranici ShroudPhotos objavljena je kolekcija fotografija znanstvenog fotografa Vernona Millera koji je krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća sudjelovao u istraživačkom projektu o Torinskom platnu. Fotograf je proveo stotine sati provodeći razne testove na platnu. U Torinsko platno je prema vjerovanju nakon raspeća bilo omotanu Kristovo tijelo.

Na platnu se nalazi krvavi prikaz čovjeka koji na sebi nosi ozljede koje su posljedica torture i razapinjanja na križ. Platno je na svoju sadašnju lokaciju, Torino, doneseno 1578. godine. Prvi put ga je 1889. godine fotografirao talijanski amaterski fotograf Secondo Pia, zatim 1931. Godine Guiseppe Enrie, a 1978. godine Vernon D. Miller.

Ova stranica nas upoznaje s njegovim fotografijama, ali nam donosi i novi uvid u jednu od najpoznatijih relikvija na svijetu. Miller je bio jedan od najboljih znanstvenih fotografa Booksova instituta za fotografiju u Santa Barbari koji je bio odabran za fotografiranje Torinskog platna. On se priključio fizičarima, kemičarima, patolozima i drugim znanstvenicima koji su proveli više od 120 sati obavljajući razna istraživanja, testove i analize Torinskog platna.

Znanstvena ekipa je zaključila da se na platnu nalazi stvarni ljudski oblik bičevanog i razapetog čovjeka te da nije rezultat umjetničkog rada. Znanstvenici su također zaključili kako se krvave mrlje sastoje od hemoglobina i daju pozitivan rezultat na serumski albumin, odnosno najzastupljeniji protein krvne plazme.

Miller je fotografije snimio pod ultraljubičastim svjetlom, a njegova želja bila je da se fotografije digitaliziraju i predstave budućim generacijama, pa se sada one mogu razgledati isključivo na novootvorenoj internetskoj stranici.

Podsjetimo, o Torinskom platnu pisali smo u više navrata, posebice vezano za istraživanja o njegovoj autentičnosti. Također smo objavili 3D prikaz Isusova lika koji su znanstvenici napravili služeći se Torinskim platnom. Brojni svjetski mediji, a među njima i hrvatski, prošle godine su se raspisali o novom istraživanju koje je Torinsko platno prozvalo “krivotvorinom”. Međutim, kako smo pisali, nekoliko stručnjaka izrazilo je jaku skepsu u metode i rezultate istraživanja.

Rašeljka Zemunović | Bitno.net