Sveti otac Franjo pozvao je 1. prosinca, nakon redovne kateheze srijedom, na molitvu povodom njegova 35. apostolskog putovanja, na kojem će od 2. do 6. prosinca 2021. pohoditi Cipar i Grčku.

Papa je istaknuo dvije teme svoga pohoda: ekumenizam i migrantsku krizu. Rekao je da ide u posjet dvama narodima zemalja bogate povijesti, duhovnosti i civilizacije. Istaknuo je da će to biti putovanje na izvore apostolske vjere i bratstva među kršćanima različitih denominacija. Također je napomenuo da će na njemu imati priliku približiti se čovječanstvu, ranjenom u tijelu mnogih migranata u potrazi za nadom. Stoga je zamolio vjernike da ga prate molitvom.

Najavljujući apostolsko putovanje, u utorak 30. studenoga, ravnatelj Tiskovnog ureda Svete stolice Matteo Bruni rekao je da to područje ima simbolično značenje za Zapad jer je iz njega izrasla europska civilizacija.

Podsjetio je da su Grčku i Cipar pohodili i Franjini predšasnici. Naime, sv. Ivan Pavao II. je 2001. idući stopama sv. Pavla, uz Siriju i Maltu pohodio i Grčku, a Benedikt XVI. je 2010. bio na Cipru.

Papa Franjo je, pak, prije pet godina posjetio otok Lezb u Grčkoj odakle je uputio apel za rješavanje migrantske krize. O toj temi je često govorio kao najvećoj humanitarnoj katastrofi od II. svjetskog rata, nazivajući Sredozemno more najvećom grobnicom na svijetu, podsjetio je Bruni.

Pri posjetu Lezbu, Papa je vraćajući se u Italiju sa sobom u zrakoplovu poveo i nekoliko obitelji migranata. Bruni je rekao da ne zna hoće li Sveti Otac ponovno to učiniti. Međutim, rekao je, među temama tijekom pohoda, razmatrat će se i mogućnost budućeg otvaranja humanitarnih koridora kojima bi migranti mogli doći do Italije, odakle bi se dalje razmještali po Europi.

Bruni je spomenuo da će jedna od tema biti i „otvorena rana“ podijeljenog Cipra, s nadom u ponovno ostvarenje integriteta te otočne države, prenio je Vatican News.

U Grčkoj i na Cipru katolici čine manjinu u većinski pravoslavnom stanovništvu.

Od 850 tisuća stanovnika na Cipru, katolika je 4.47 %, a u Grčkoj od 10 milijuna i 867 tisuća 1.22 %. Na Cipru je jedna biskupija sa 16 župa i još jednim pastoralnim sjedištem, a u Grčkoj 11 biskupija, 79 župa i 16 drugih pastoralnih središta.

Na Cipru djeluju jedan biskup, 46 svećenika, trojica trajnih đakona, osmorica redovničke braće, 45 redovnica, 230 misionara laika, 50 katehista i dva bogoslova. U Grčkoj, pak, djeluju 12 biskupa, 94 svećenika, šestorica trajnih đakona, 26 redovničke braće, 84 redovnice, 6 misionara laika, 143 katehista, dvojica sjemeništaraca i 19 bogoslova.

Katolička Crkva u tim zemljama upravlja s ukupno 40-ak osnovnih i srednjih škola, jednom bolnicom, desetak domova, savjetovališta i centara za socijalnu skrb te s još 30 drugih institucija, objavio je Tiskovni ured Svete Stolice.

U grčkom Ustavu pravoslavno kršćanstvo zaštićeno je kao „prevladavajuća religija”, ističe se u prilogu agencije Kathpress uoči Papina pohoda.

Podrijetlo kršćanstva u Grčkoj seže u doba apostola Pavla koji je djelovao u Filipima, Solunu, Ateni i Korintu. U prvim stoljećima za grčko područje bio je nadležan metropolit Soluna, a u 8. stoljeću bizantski car Lav III. Dao ga je u nadležnost konstantinopolskom patrijarhu i tako je ostalo tisuću godina, čak i pod osmanlijskom vlašću. Po proglašenju nezavisnosti Grčke, pravoslavna Crkva proglasila je godine 1833. autokefalnost što je Konstantinopolski patrijarhat priznao 1850. godine.

Kada se balkanskim ratovima početkom 20. stoljeća grčka država proširila na sjever „nova područja” našla su se od 1928. pod jurisdikcijom Ekumenskoga patrijarhata, no njima je upravljao sinod Grčke pravoslavne Crkve – „duhovni poglavar” bio je ekumenski patrijarh a „administrativni” nadbiskup Atene. Crkva na Kreti ima poluautonomni status prema Ekumenskome patrijarhatu i izvan je utjecaja atenskoga nadbiskupa; sveta gora Atos, otok Patmos i skupina Dodekanez kao i dva manastira u sjevernoj Grčkoj pod izravnom su jurisdikcijom Ekumenskoga patrijarhata kao i svi pravoslavni Grci izvan Grčke.

Crkva u Grčkoj u 81 biskupiji okuplja 10 milijuna vjernika. Poglavar je od godine 2008. nadbiskup Atene i cijele Grčke Hieronymos II. Liapis. Od godine 1977. Grčka pravoslavna Crkva ima status ustanove javnoga prava.

Papa Franjo očekuje se u Ateni u subotu 4. prosinca u 11.10 sati. U podne će mu dobrodošlicu u u predsjedničkoj palači izraziti predsjednica Katerina Sakellaropoulou, u 12.30 sati slijedi susret s premijerom Kyriakosom Mitsotakisom a u 12.45 sati s predstavnicima vlasti, civilnoga društva i diplomatskoga kora.

U 16 sati Papu će u svom sjedištu primiti pravoslavni nadbiskup Atene i cijele Grčke Hieronymus II., a u 17.15 susrest će se s klerom u katoličkoj katedrali Sv. Dionizija. U 18.15 sati na programu je Papin privatni susret sa subraćom isusovcima u apostolskoj nuncijaturi.

U nedjelju 5. prosinca Papa se u 10.10 sati očekuje u zračnoj luci Mitilene na otoku Lezbosu gdje će u 10.45 sati posjetiti Centar za prihvat i identifikaciju. U 12.15 sati zrakoplovom se vraća u Atenu. U 16.45 sati Papa predvodi misno slavlje u koncertnoj dvorani a zatim će ga u nuncijaturi posjetiti arhiepiskop Hieronymos II.

Papa svoje 35. inozemno putovanje završava u ponedjeljak 6. prosinca. U 8.15 sati u nuncijaturi će ga posjetiti predsjednik parlamenta, a na blagdan sv. Nikole susrest će se s djecom i mladima u školi sv. Dionizija koju vode uršulinke. Oproštajna svečanost u atenskoj zračnoj luci je u 11.15 sati a Papu se u rimskoj zračnoj luci Ciampino očekuje u 12.35 sati.

Logo Papina posjeta Grčkoj predstavlja Crkvu poput čamca koji prelazi uzburkana mora svijeta, s Kristovim križem kao jarbol i jedrima koje pokreće vjetar Duha Svetoga. Oblik jedara dočarava lik Pape, koji dolazi kao prijatelj Grčke. Boje loga su žuta i plava – boje vatikanske zastave i Helenske Republike. Geslo je pak preuzeto iz Papine poruke za 36. svjetski dan mladih, a glasi: „Budimo sve otvoreniji Božjim iznenađenjima, jer on želi osvijetliti naš put“.

Geslo izražava nadu da će Papin posjet donijeti tračak svjetla za budućnost Grčke, koja je zemlja duboko ukorijenjene vjere i slavne prošlosti te koja trenutačno doživljava posljedice pandemije i financijske krize.