Državni tajnik Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin, upozorio je da postoji opasnost da „logika najjačeg“ prevlada na međunarodnoj sceni te je pozvao kršćane da postanu „glasovi mira“ koji ne ostavljaju papu Lava XIV. samim u njegovom protivljenju ratu.

U intervjuu za Dialoghi, kulturni časopis povezan s talijanskom Katoličkom akcijom, Parolin je rekao da je Papin glas „proročanski“, ali da bi mogao postati „glas koji vapi u pustinji ako ga se ne podrži i konkretno ne pomogne“.

Njegove primjedbe također nude ključ za razumijevanje molitve za mir koja će se dogoditi 11. travnja u bazilici sv. Petra na inicijativu papa Lav XIV..

Parolin je podsjetio na rat u Iraku 2003. godine, kada je sveti Ivan Pavao II. molio da se sukob izbjegne, ali je „ostavljen sam“. Stoga je naglasio potrebu da se podrži apel sadašnjeg pape za mir koji je „nenaoružan i razoružavajući“ te da se odbaci „lažna propaganda ponovnog naoružavanja“.

„Potrebno je više glasova za mir, više glasova protiv ludila jurnjave prema ponovnom naoružavanju, više glasova podignutih u korist naše najsiromašnije braće i sestara, više glasova i više prijedloga – mislim, na primjer, na svijet katoličkih sveučilišta – za nove ekonomske modele inspirirane pravdom i brigom za najslabije umjesto idolopoklonstva novcu“, rekao je Parolin.

Kardinal je opisao alarmantnu međunarodnu klimu u kojoj se čini da se vojna akcija prelako nameće.

„Zapanjen sam s koliko se odlučnosti – htio sam reći lakoće – vojna opcija predstavlja kao odlučujuća, gotovo neizbježna“, rekao je.

Prema vatikanskom državnom tajniku, ovaj je trend ostavio diplomaciju praktički „nijemom“, nesposobnom aktivirati alternativne alate, dok se gubi svijest o tragediji rata i vrijednosti zajedničkih pravila.

Parolin je rekao da je korijen problema „multipolarizam inspiriran primatom moći“, u kojem države imaju veće povjerenje u silu nego u međunarodno pravo. To je, rekao je, proizvelo „dvostruke standarde“, vidljive u različitim reakcijama na napade na civile u Ukrajini i razaranja u Gazi.

„Mnoge vlade“, rekao je Parolin, „izrazile su ogorčenje zbog napada ruskih raketa i dronova na ukrajinske civile, namećući sankcije agresorima.“

„Ne mislim da se isto dogodilo s tragedijom uništenja Gaze“, dodao je.

Za kardinala, ovo je slučaj „dvostrukih standarda“ povezanih s „primatom moći“ – dominacijom vlastite zemlje nad drugima – pri čemu se međunarodno pravo primjenjuje „samo kada je prikladno“ i ignorira u mnogim drugim slučajevima.

„Čini se da nedostaje svijesti o vrijednosti mira, svijesti o tragičnoj stvarnosti rata, svijesti o važnosti zajedničkih pravila i njihovog poštivanja“, rekao je.

Parolin je također izrazio žaljenje zbog slabljenja globalne diplomatske arhitekture i rekao da je „utopijski“ misliti da se mir može jamčiti „oružjem i ravnotežom koju nameću najjači, a ne međunarodnim sporazumima“.

„Ne možemo se predati logici najjačih“, inzistirao je kardinal, jer ta logika „usmjerava međunarodno pravo prema vlastitim interesima“ i slabi multilateralne institucije.

U tom kontekstu, izrazio je i žaljenje što Europa nije bila u stanju govoriti jednim glasom. Rekao je da je potrebno „ponovno probuditi u ljudima osjećaj europske pripadnosti i, među vođama, svijest o potrebi za zajedničkim djelovanjem, a da se nikada ne iznevjere načela koja su u osnovi same Europske unije“.

Što se tiče Ujedinjenih naroda, Parolin je rekao da Sveta Stolica „i dalje vjeruje u njihovu važnost“, smatrajući međunarodne organizacije bitnima za obuzdavanje logike najjačih. Istodobno je priznao da je korištenje veta ograničilo sposobnost djelovanja UN-a.

„Ne možemo prijeći s prava na silu“, upozorio je.

Parolin je također istaknuo ulogu koju vjernici mogu imati, uključujući obranu života i ljudskog dostojanstva, zaštitu vjerskih sloboda, promicanje reformi gospodarskog i financijskog sustava u skladu sa socijalnim naukom Crkve i brigu za stvoreni svijet.

Konačno, kardinal se osvrnuo na kulturni utjecaj novih tehnologija, rekavši da hiperpovezanost i širenje lažnih vijesti potiču strah i grade nove zidove.

„Kao kršćani, moramo se suprotstaviti ovom trendu svojim svakodnevnim životima“, zaključio je.