Jučer je u samostanu bosonogih karmelićanki u Krakovu u svojoj 95. godini preminula sestra Anna Magdalena Schvarz, Čehinja židovskog podrijetla koja je tijekom svoga života bila žrtvom dvaju totalitarnih režima koji su u XX. stoljeću pustošili Europom.

Kroz njezinu nevjerojatnu životnu priču koja zvuči kao da je izašla iz hollywoodskih scenarija zapravo se zrcali povijest naroda središnje i istočne Europe koji su bili na udaru dvaju zločinačkih režima, a utjehu i snagu pronašli u kršćanskoj vjeri.

S. Anna Magdalena rođena je u Pragu 1921. u obitelji židovskog podrijetla. Roditelji su nju i dvojicu braće odgojili kao katolike. Kada su u tadašnju Čehoslovačku upali hitlerovci cijela obitelj je deportirana u logor u Terezinu, a potom dio u Auschwitz. Rat su preživjeli samo ona i majka.

U red bosonogih karmelićanki, s kojim je bila povezana još kao 18-godišnja djevojka, pokušala je ući 1948. Nije niti pošteno započela formaciju kada su komunističke vlasti započele pritisak na poglavare redova da izbace sve kandidate koji su ušli u njih. Karmelićanski red je službeno bio ukinut u Čehoslovačkoj 1950. pa su sestre iduće godine morale provoditi u “civilu”, radeći svjetovne poslove da bi preživjele i čekale odluku o ponovnom dopuštenju za formiranje reda.

S. Anna Magdalena je započela studij na Karlovu sveučilištu u Pragu, anglistika i francuski jezik. Bila je u kontaktu s katoličkim organizacijama i pripadnica studentskih katoličkih pokreta. Aktivna u podzemnoj mreži koja je pomagala svećenicima i redovnicima koji su bili na udaru komunista. Režim ju je 1953. uhitio zbog “protunarodnih” aktivnosti i osudio ju je na 11 godina zatvora. Pomilovana je i puštena na slobodu nakon osam godina.

Nakon puštanja na slobodu, ponovno je stupila u kontakt s katoličkim “podzemljem”. Kao neprijatelju režima bilo joj je zabranjeno naći normalan posao te je naposljetku zarađivala radeći kao noćni čuvar. Poslije toga bilo joj je dopušteno ponovno raditi kao prevoditeljici.

Godine 1976. umrla joj je majka, a ona odlazi u mirovinu i odlučuje ponovno pokušati ući u red karmelićanki. U tajnosti je dala prve zavjete, ali komunisti su i dalje pazili na svaki njezin korak. Uzima redovničko ime Magdalena. Komunisti su je pratili i nekoliko puta zatvarali u kućni pritvor. Unatoč tome ona je i dalje tajno distribuirala duhovnu literaturu, a bila je i u kontaktu s Amnesty International.

Zbog cijele situacije nije mogla dati vječne zavjete. Tadašnji general reda preporučio joj je da to napravi negdje u inozemstvu. Naveo je i Poljsku kao moguće odredište. Godine 1980. u samostanu u Krakovu, u ulici Wesola, dala je vječne zavjete. Komunisti u Čehoslovačkoj pristali su joj dopustiti 1985. da napusti Čehoslovačku, uz uvjet da se odrekne državljanstva. Ulazi u klauzurni samostan gdje je ostala do konca života. Stroge regule reda učinile su da malo tko u Poljskoj zna da u karmelićanskom samostanu živi i moli žena koja je bila jedna od najaktivnijih osoba katoličkog podzemlja tijekom komunističke vladavine.

U Češkoj je bila odlikovana s nekoliko odličja. Među ostalim, tadašnji predsjednik Vaclav Klaus odlikovao ju je 2011. odličjem Masaryka koje se dodjeljuje za zasluge u razvoju demokracije i prava čovjeka.

S. Anna Magdalena bit će pokopana u subotu u Krakovu, a sprovodnu svetu misu predvodit će pomoćni biskup Krakova Grzegorz Ryś.

Goran Andrijanić | Bitno.net