KRISTOVA RELIKVIJA

Isusova trnova kruna iz Notre-Damea – ‘preživjela’ je Francusku revoluciju, a sada i požar

“Dan na koji je trnova kruna Isusa Krista donesena u Pariz, 18. kolovoza 1239., proglašen je blagdanom. Kruna je položena u zlatni relikvijar, kojeg su na ramena stavili osobno kralj Luj i njegov brat Robert. Njih dvojica, bosi i obučeni samo u bijela lanena platna, nosili su relikviju po ulicama Pariza, a stanovnici koji su ispunili ukrašene ulice, padali su na koljena i prekrižili se kada bi ih ugledali…”

Foto: Rosikon Press

Jedna od, prije svega duhovnih, vrijednosti koja je spašena u jučerašnjem požaru u katedrali Notre-Dame jest i trnova kruna Isusa Krista, relikvija koja je u pariškoj katedrali čuvana od 13. stoljeća.

Kako su izvijestili mediji, vatrogasni kapelan Jean-Marc Fournier ušao je u crkvu dok je plamen još divljao i krenuo odmah prema Presvetom sakramentu i mjestu gdje je bila čuvana trnova kruna i spasio ih. Mediji su ga proglasili herojem.

Koja je povijest te Kristove relikvije koja je bila izlagana javnosti svakog prvog petka u mjesecu u katedrali u 15 sati (dakle, satu Isusove smrti)?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kako piše poljski autor Grzegorz Górny u svojoj poznatoj knjizi o Kristovim relikvijama „Svjedoci otajstva”, kruna je 1239. prodana kralju Francuske sv. Luju IX. Prodao ju je Balduin II., mladi vladar Latinskog Carstva u Carigradu. Kako piše Gorny:

„Okrunjen kada je imao samo 11 godina, od početka vladavine bio je primoran boriti se ne samo za održavanje dinastije, nego i za vlastiti život. U nekoliko navrata njegovu prijestolnicu u Carigradu opkolile su neprijateljske vojske Grka i Bugara. Godine 1237., dvadesetogodišnji vladar zaputio se na zapad kako bi na europskim dvorovima molio za pomoć ugroženom Carigradu. Papa Grgur IX., koji se dobro sjećao svega što su latinski križari napravili u prijestolnici Bizanta 1204., odbio je pomoći. Bojao se kako će se intervencija zapadnih vitezova u Carigradu ponovno okončati pustošenjem grada i pljačkom tamošnjih crkvi. Bez uspjeha u Rimu, bizantski car uputio se prema Parizu.”

Francuski kralj Luj IX. bio je duboko religiozan vladar, koji je odavao počast Kristovim relikvijama. Nije želio dati vojnu pomoć Balduinu, ali imao je atraktivnu ponudu za njega. Ponudio mu je 135.000 livra u zlatu, tada veliki iznos, u zamjenu za Isusovu Trnovu krunu koja je bila čuvana u riznici carske palače u Carigradu. Balduin je već ranije založio Krunu u venecijanskog bankara Nicole Querina kako bi dobio veliki kredit, a sada je pristao na prijedlog francuskog kralja.

Kako piše poljski publicist:

„Dan na koji je trnova kruna Isusa Krista donesena u Pariz, 18. kolovoza 1239., proglašen je blagdanom. Pred zidinama grada izgrađena je velika pozornica s koje su duhovnici govorima pozdravljali taj izuzetni spomen na Spasitelja. Potom je kruna položena u zlatni relikvijar, koji su na ramena stavili osobno kralj Luj i njegov brat Robert. Njih dvojica, bosi i obučeni samo u bijela lanena platna, nosili su relikviju po ulicama Pariza, a stanovnici koji su ispunili ukrašene ulice, padali su na koljena i prekrižili se kada bi ih ugledali… Braća su skinula relikvijar s ramena kada su došli do katedrale Notre-Dame, gdje je u svečanom ozračju održano euharistijsko slavlje.“

Francuski kralj Luj je zapovjedio da se na pariškom otoku La Cité izgradi kapelica u kojoj će se čuvati relikvije, među njima i trnova kruna. Tako je nastao biser gotičke arhitekture Sainte Chapell, nadahnut opisima carske kapelice u Carigradu. Tamo je Kruna bila čuvana 550 godina.

„Našla se u opasnosti s izbijanjem Francuske revolucije. Godine 1793. razbješnjela pariška gomila provalila je u Sainte Chapelle i uništila unutrašnjost kapelice. Relikvije iz svetišta najprije su ismijavane tijekom lažne procesije ulicama grada, a potom uništene. Nepovratno su propali dio Svetog križa iz bizantskog relikvijara Baldvina, onaj koji je smatran najvećim fragmentom te relikvije na svijetu, drška Longinova koplja, komadić Platna i spužva kojom su Isusu na križu navlažena usta. Od uništenja je spašen drugi dio Križa i Sveti čavao, te Trnova kruna. Godine 1804. našla se ona u riznici kapelice u Notre-Dameu, a dvije godine kasnije car Napoleon Bonaparte donirao je zlatni relikvijar u obliku kule za nju“, piše Górny.

Goran Andrijanić | Bitno.net

U tekstu su korišteni izvadci iz knjige “Svjedoci otajstva” Grzegorza Górnog i Janusza Rosikońa. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta iz knjige je ekskluzivno i vrijedi isključivo za portal bitno.net. Više o knjizi možete saznati na linku ovdje.


Dragi čitatelji, ovisimo o vama i računamo na vas i vašu pomoć! Podržite naše djelovanje članstvom u Klubu prijatelja! Doznajte više na ovom linku!

Objavljeno: 16. travnja 2019.

Možda vam se svidi