O temama koje su bile u središtu rasprava hrvatskih biskupa novinarima su govorili predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, predsjednik Vijeća za katolički odgoj i obrazovanje požeški biskup Antun Škvorčević i predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj dubrovački biskup Mate Uzinić.

Nadbiskup Hranić osvrnuo se na 25. obljetnicu uvođenja vjeronauka u hrvatski odgojno-obrazovni sustav. Istaknuo je kako se ova obljetnica želi obilježiti jer je to jedan od važnih oblika “naše prisutnosti u javnome životu u našoj domovini”.

Vjeronauk u školi ušao je u hrvatski odgojno-obrazovni sustav i vjerujemo da sa svoje strane pridonosimo tom odgojno-obrazovnom sustavu, rekao je nadbiskup. Također, podsjetio je da vjeronauk u školi nema samo Katolička Crkva, nego i druge vjerske zajednice.

Istina, mi kao najbrojnija vjerska zajednica započeli smo, a po uzoru na ugovor koji je potpisan između Republike Hrvatske i Svete Stolice na području odgoja i obrazovanja slične ugovore potpisale su i druge vjerske zajednice tako da i druge vjerske zajednice obilježavaju ovu obljetnicu konfesionalnoga vjeronauka u javnim škola, pojasnio je nadbiskup Hranić.

Biskup Škvorčević osvrnuo se na temu vezanu uz katoličke osnovne i srednje škole. Podsjetio je da je prije tri godine HBK odobrila dokument naslovljen “Odredbe HBK o katoličkim osnovnim i srednjim školama”. To je učinjeno na rok od tri godine. Sada se raspravljalo o provedbi te je dokument eksperimentalno produžen na još godinu dana, i to iz razloga što je potrebno u biskupijama koje imaju katoličke škole organizirati određene institucije.

Podsjetio je da u Hrvatskoj djeluje devet osnovnih i dvanaest srednjih katoličkih škola. U osnovnim školama u prošloj školskoj godini bilo je 1062 učenika i 215 djelatnika, a u srednjim školama 2621 učenika i 383 djelatnika. Također je biskup Škvorčević napomenuo kako postoje još neka otvorena pitanja u vezi s provedbom Ugovora između RH i Svete Stolice, a odnose se na školstvo.

Jedno od glavnih pitanja je formuliranje plana i programa katoličkih škola. Naime, Ugovor kaže da će se odrediti glavni predmeti koje treba poučavati u katoličkim školama, kako bi one bile kompatibilne s odgojno-obrazovnim sustavom u RH.

Nama je vrlo draga prigoda nastojanje oko kurikularne reforme u Hrvatskoj jer u tom okviru promišlja se koji bi to predmeti bili temeljni u pojedinim školama te modeli po kojima bi se izborne i druge predmete moglo uključiti u plan i program škola, rekao je biskup Škvorčević. Nadalje je ukazao na odgojno pitanje, na što katoličke škole stavljaju veliki naglasak. Mi ne želimo od naših škola stvoriti “geto”, da su učenici izolirani od drugih, već ono što je katolički nazvano u školama, nije ideološki, nego vrijednosni evanđeoski sustav u koji upućujemo djecu i mlade i pomažemo im da usvajajući taj vrijednosni sustav budu otvoreni za druge kulturološke sustave i da znaju obogaćivati druge, kao i da drugi mogu obogaćivati njih, pojasnio je biskup Škvorčević.

Biskup Uzinić govorio je o projektu priprave za brak. Podsjetio je na protekle dvije sinode koje su u središte stavile obitelj, a kao rezultat objavljena je posinodska apostolska pobudnica pape Franje “Radost ljubavi”.

Polazeći od smjernica sinoda i same apostolske pobudnice, Vijeće HBK za život i obitelj smatralo je da bi bilo dobro revitalizirati projekt koji se ranije pokušao ostvariti. Stoga je na zasjedanju HBK predloženo unapređenje projekta priprave za brak, i to u četiri točke koje je biskup Uzinić predstavio. Ponajprije, da se pristupi unapređenju priprave za brak na sustavan način, zahvaćajući daljnju i neposrednu pripravu i osiguravajući kontinuitet praćenja parova prije i poslije sklapanja ženidbe. Nadalje, da se u tu svrhu sastavi nova radna skupina koju bi sačinjavali predstavnici Vijeća HBK za život i obitelj te stručnjaci i praktičari zauzeti u pastoralu priprave za brak, a u njezin rad uključili bi se i članovi koje bi predložio Odbor HBK za mlade i Vijeće HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju. Također, potiče se na uvažavanje smjernica posinodskoga dokumenta “Radost ljubavi” te da se izrade pastoralne smjernice i predloži temeljna struktura i sadržaj ostavljajući mogućnost prilagodbe i nadopune prema konkretnim situacijama u pojedinim (nad)biskupijama.

Biskup Uzinić tom je prigodom naglasio i kontinuitet drugih aktivnosti Vijeća HBK za život i obitelj. U tome je kontekstu istaknuo kako je ovih dana objavljen katehetski priručnik “Izazov očinstva”, a priprema se i priručnik “Izazov majčinstva”. To je na tragu priprave Trećeg susreta hrvatskih katoličkih obitelji koji je planiran za 2018. godinu u hrvatskom prasvetištu Gospe Solinske.

Biskupu Škvorčeviću postavljeno je pitanje odnosa sa SPC te rada Mješovite komisije o Stepincu. U odgovoru je naglasio kako se ovdje uvijek govori o ekumenskim odnosima. Prva sjednica Mješovite komisije, koja je održana u srpnju u Rimu, protekla je u duhu međusobnoga poštovanja, razumijevanja, otvorenosti, kao što i dolikuje pastirima dviju Crkava, rekao je biskup te podsjetio kako su se predstavnici obiju Crkava i u doba ratnih stradanja susretali na najvišim razinama te se pokušalo tražiti mogućnost dijaloga. To uvijek trebamo nastojati s naslova evanđelja, dodao je. Kada dođu na red određena pitanja, poput ovog o ulozi bl. Alojzija Stepinca u razdoblju prije, tijekom i nakon II. svjetskog rata, to su stručna pitanja. Tu vrijede argumenti onoliko koliko ih imamo, pojasnio je.

Na pitanje o očekivanjima od nove Vlade RH, biskup Škvorčević ukazao je na Ugovore između RH i Svete Stolice te na pitanja koja još nisu provedena, npr. tu spada školski sustav, pitanje na razini kulture, također i povrat oduzete imovine. K tomu ima i dosta pitanja formalno-pravne naravi.

Novinare je zanimao i stav o prijedlogu obiteljskoga zakona te inicijativi “40 dana za život”. Biskup Uzinić istaknuo je kako se na zasjedanju nije o tome raspravljalo, već samo na Vijeću HBK za život i obitelj. O inicijativi “40 dana za život” biskup Uzinić rekao je da oni koji stoje ispred bolnica nisu tamo uime Katoličke Crkve, već su tamo u osobno ime, ili u ime udruge koja je organizirala molitvu. Iznoseći svoje mišljenje, naglasio je da oni “koji žele moliti ispred bolnica imaju na to pravo, ako su tamo u skladu sa zakonom, kao što i svi drugi imaju određena prava, tako ih imaju i oni koji svojom molitvom žele poslati određenu poruku. Vjerujem da ta poruka nije onakva kakvom je često u posljednjih nekoliko dana mediji iščitavaju. Njihova poruka nije osuda onih koji su zbog svojih poteškoća načinili pobačaj, nego su njihovo stajanje ispred bolnica i molitva ponajprije poruka koju žele poslati, a to je da život počinje začećem. Onaj koji polazi od toga da život počinje začećem, a zna da se život pobačajem prekida, ne može o tome šutjeti. Stoga, njihovo stajanje ispred bolnice i molitvu vidim kao krik. Naravno da nekoga ponekad taj krik i povrijedi, no iz razgovora koji sam imao s nekima od njih znam da među njima ima i onih koji su sami prošli kroz užas pobačaja te iz svog osobnog iskustva žele poslati određenu poruku”.

Biskup Uzinić dodao je kako su mnoge žene koje su razmislile i nisu napravile taj čin baš u moliteljima pronašle one koje su im poslije pomogli.

IKA | Bitno.net