U Varaždinu počelo 43. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije

Teme zasjedanja su poruka biskupa HBK prigodom izbora zastupnika u Hrvatski sabor, pastoralno-pravne odredbe o prilozima za mise, teološko-pastoralni naglasci Papinih govora te smjernice za Sinodu biskupa.

Varaždin, (IKA) – Molitvom srednjeg časa te pozdravnim govorima predsjednika Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića i varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, domaćina zasjedanja, započelo je u utorak 18. listopada u zgradi Svećeničkog doma Varaždinske biskupije u Varaždinu 43. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Biskup Mrzljak uputio je pozdrav svima nazočnima, među kojima su uz članove HBK bili i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari, te predstavnik BK BiH banjolučki pomoćni biskup Marko Semren, subotički biskup Ivan Penzeš, te srijemski biskup Đuro Gašparović. Rekavši da su se sabrali u Varaždinskoj biskupiji koja je osnovana prije 14 godina, biskup Mrzljak podsjetio je kako je prvo zasjedanje HBK u Varaždinu bilo godine 1999. Istaknuo je da je još u živom sjećanju nedavni susret u Ludbregu prigodom proslave 600. obljetnice “ludbreškog euharistijskog čuda”.
Biskup domaćin predstavio je Varaždin kao grad bogate vjerske, ali i nacionalne povijesti, u kojem je 2009. godine svečano proslavljeno 800 godina od proglašenja Varaždina slobodnim kraljevskim gradom, dok je deset godina u 18. stoljeću, sve do velikog požara, bio i glavni grad Hrvatskog Kraljevstva. U ovaj je grad prije 200 godina preseljen i Zborni kaptol čazmanski, čiji su članovi bježali od Turaka. Upravo je Kaptol bio najvažniji inicijator osnivanja Varaždinske biskupije, rekao je biskup dodavši da će se te obljetnice spomenuti i posebnom izložbom koja će se otvoriti u četvrtak. Varaždinska biskupija danas se sastoji od 105 župa u 11 dekanata, u kojima živi nešto manje od 400.000 stanovnika, kazao je biskup Mrzljak te zaželio da ih u zajedništvu i radu za dobrobit Crkve u Hrvatskoj i cijeli narod posebno prati zaštita biskupijskih zaštitnika sv. Marka Križevčanina i bl. Alojzija Stepinca.
Zatim je pozdravnu riječ uputio predsjednik HBK nadbiskup Srakić, koji je nuncija Cassarija zamolio da još jednom prenese izraze odanosti i zahvalnosti papi Benediktu XVI. za njegov nezaboravni posjet našoj Crkvi i domovini Hrvatskoj. Pozdravio je sve članove HBK i njihova potpredsjednika zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Također je pozdravio odsutnog mons. Dražena Kutlešu, novoimenovanog porečkog i pulskog biskupa koadjutora, te mu je čestitao na imenovanju, sa željom da ga Gospodin prati darom mudrosti i jakosti u novoj službi. Podsjetio je kako je od posljednjeg plenarnog zasjedanja u ožujku ostvaren pohod Benedikta XVI. Hrvatskoj, a zbili su se i drugi događaji važni za Crkvu u Hrvatskoj. Nadbiskup je rekao da su od izvanrednog zasjedanja, koje je bilo u ljeto, uslijedili teški dani puni izazova za našu Crkvu povezani uz “slučaj Dajla”. Na kraju je najavio teme kojima će se posvetiti pozornost tijekom zasjedanja u Varaždinu, a to su poruka biskupa HBK prigodom izbora zastupnika u Hrvatski sabor, pastoralno-pravne odredbe o prilozima za mise, teološko-pastoralni naglasci Papinih govora te smjernice za Sinodu biskupa.
Danas u 18 sati članovi Hrvatske biskupske konferencije slavit će misu u varaždinskoj katedrali, nakon čega će biti priređeno svečano primanje u zgradi Varaždinske županije i susret s predstavnicima civilne vlasti. Zasjedanje se zaključuje u četvrtak 20. listopada, a konferencija za medije najavljena je za četvrtak u 12 sati u dvorani Biskupijskog pastoralnog centra, Zagrebačka 3 u Varaždinu.