severina-hurem

Viktor E. Frankl (1905.-1997.), poznati psihijatar i neurolog, u svojoj je znanstvenoj praksi došao do spoznaje da je svako ljudsko biće u svojoj osnovi religiozno.

Vjernici su tu svoju religioznost posvijestili, a oni koji ne vjeruju, ili misle da ne vjeruju, svoju potencijalnu vjeru potiskuju duboko u podsvijest, odnosno iz dubine duše i strukture osobnosti i najnereligioznijega čovjeka u određenom trenutku može se pojaviti žudnja za Bogom i stanovita jezgra religioznosti. Jednostavno rečeno, čovjek je religiozno biće čak i onda kad odbija vjerovati. Mogli bi reći: i najustrajniji ateist je potencijalni teist. Vjera se može zatomiti ali se u čovjeku ne može uništiti jer je ugrađena u njegovo srce. Na žalost, mnogi ljudi ne pronađu put i način kojim bi otkrili zametak vjere u sebi. Nije svaki čovjek otvoren za milost. Neki ljudi se opiru milosti. Neki su ravnodušni i nikada ne nalaze nijedan poticaj da bi o tomu uopće razmišljali. Svejedno im je. To je najgore stanje za čovjekovu besmrtnu dušu. Mlakost i praznina. Nezainteresiranost. Ravnodušnost prema esencijalnim pitanjima.

Većina ljudi ipak ima nekakav odnos prema pitanjima vjere. Većina ima neko mišljenje o Bogu, o Isusu, i sve češće u javnosti možemo čuti razne osobe da se o tomu izjašnjavaju. Malo ih je koji se uistinu trude razumjeti svoju vjeru, no mnogo ih je koji se osjećaju pozvanima o tomu nešto reći, od Miljenka Jergovića i Borne Rajić do Severine. Ljudi imaju različite predodžbe o Isusu, no kakve god one bile, zajedničko im je jedno: da otkrivaju njegovu privlačnost. Isus je intrigantan i onima koji ga prihvaćaju i onima koji ga ne prihvaćaju. Čak i kad su nečije predodžbe o njemu površne, estradne ili narcisoidne, pokazuju nekakvu potrebu da se dođe u određenu relaciju s njegovom intrigantnošću i tajanstvenošću. Nedavno je na svom Instagramu Severina Vučković objavila jednu fotomontažu koja je izazvala kontroverze. Svoj cilj je postigla, no što je poruka? Severina poput Marije Magdalene kleči do nogu Isusa koji joj govori. Slika je kičasta, sladunjava, poput neke stare vjerske sentimentalističke sličice ili poput ilustracije iz časopisa Jehovinih svjedoka, a Severinin lik na njoj samo govori o još jednom narcisoidnom pokušaju popularne pjevačice da na sebe skrene pozornost i da se pojavi u jednoj od mnoštva svojih fotomontažnih uloga. Očito je da se Severina voli poigravati vjerskim simbolima i čini to na doista jednoznačan način, lišen bilo kakve dublje slojevitosti. Za nju je to vizualna igra u kojoj pokazuje sebe, uvjerena u vlastitu posebnost, ljepotu, a možda vjeruje i u neko svoje poslanje, poput Borne Rajić. Ni Hrvatice nisu imune na nekakav mesijanski kompleks. S obzirom na to da je Severina ove godine hodočastila i u Svetu Zemlju, možda joj se dogodio jeruzalemski sindrom. U svakom slučaju, cinik bi rekao da je duhovno napredovala, od Salome s krvavom glavom Ivana Krstitelja na pladnju (sjetimo se njezina performansa otprije nekoliko godina) do Marije Magdalene koja pozira Isusu pred nogama.

No bez obzira na estradnu i marketinšku motivaciju, ili pak na želju za provokacijom, Severina ovim svojim poigravanjima možda ipak u sebi otkriva jednu duboku, potisnutu žudnju za Isusom, žudnju koje ne mora biti ni svjesna jer je zasjenjena potrebom da najprije istakne sebe i svoj ego. Ispod svega toga u osnovi se može iščitati da Severina nije ravnodušna prema Isusu, da traži nešto dublje na svoj način, da podsvjesno žudi za Bogom i njegovim milosrđem. Problem nastaje kad vlastitu sliku o Isusu pokušavamo podrediti sebi i svojim ciljevima. Ili kad vlastitu predodžbu o milosrdnom Bogu želimo iskoristiti za opravdanje i pokriće svog (po)grešnog načina života. U tom slučaju, Isus ostaje samo kao kičasta sličica i ništa više, šarena pozadina za vizualnu igru jedne Salome koja da bi postala Marija Magdalena, morala bi napraviti puno više od puke poze. A da bi nutarnja težnja bila pročišćena i realizirana, put kojim se slijedi Isusa ide jedino preko Golgote, a tek onda do Genezaretskog jezera i potom – po svemu svijetu.

Zoran Vukman

Ostale tekstove ovog autora pročitajte OVDJE.