Zagrebački nadbiskup Kutleša uoči blagdana Velike Gospe razgovarao je s novinarom Večernjeg lista Darkom Pavičićem o prvih stotinu dana svoje nove službe.

„Dolaskom u Zagreb susreo sam se s velikim duhovnim i materijalnim gradilištem. Vjerujte, malo je biskupija u svijetu koje su se istodobno našle u duhovno zahtjevnom razdoblju biskupijske sinodske obnove i materijalne obnove nakon razornih potresa“, kazao je nadbiskup o dolasku na Kaptol.

Sada je pred njime, kako kaže, “posao novoga zamaha u duhovnoj i materijalnoj izgradnji Zagrebačke nadbiskupije”.

“Moramo izgrađivati našu nadbiskupiju u duhovnom i materijalnom smislu u okolnostima u kojima vjernici ne traže da im vlasti budu naklonjene, nego da im omoguće na doličan način na doličnim mjestima slaviti Boga, što je temeljno pravo vjerskih zajednica u razvijenim zemljama. Nadam se da ćemo ubrzo moći krenuti prema stvarnim rješenjima problema s kojima se suočava više zagrebačkih župa”, kazao je Kutleša.

Govoreći o izazovima suvremene evangelizacije društva, nadbiskup je kazao kako je “bespoštedna sekularizacija i ateizacija društva uvelike zahvatila i hrvatski narod”.

“Došlo je na taj način do duhovne, moralne pa čak i antropološke krize koja je počela nagrizati stabilnost obiteljskih odnosa, a time i same temelje društvenoga i crkvenoga života. O tome sam već govorio na početku preuzimanja službe zagrebačkoga nadbiskupa. Stoga ću ponoviti da je obnavljanje već tradicionalnih prokušanih modela evangelizacije, kao i traženje novih putova za susret sa suvremenim čovjekom, pastoralna hitnost i prioritet”, rekao je.

Odgovarajući na pitanje je li on biskup “po mjeri pape Franje“, nadbiskup je odbacio takve konstrukcije.

“Za Crkvu je destruktivno to što u posljednje vrijeme mnogi žele papu po svojoj mjeri, čime unose nepotreban razdor. Papa je otac svima u Crkvi i bilo kakva privatizacija pape bila bi duboko necrkveni čin, čin podjele koja je uvijek đavolsko djelo”, kazao je Kutleša ustvrdivši da su podjele na “liberalne” i “konzervativne” biskupe “vid politizacije i ideologizacije crkvene službe”.

Kutleša se osvrnuo i na Sinodalni put u Njemačkoj rekavši da ga vidi kao “snažno upozorenje što se dogodi ako se neki u Crkvi prestanu ponašati kao narod Božji”.

“Međutim, ne smijemo pasti u zamku pa čitavu Crkvu u Njemačkoj promatrati kao ‘problematičnu’. Nije ondje sve onako kakvim se predstavlja, to jest, ne postoji među njemačkim vjernicima jednodušna želja za promjenama crkvenoga nauka. Stoga upozoravam da se ne brza sa zaključcima”, dodao je.

Spomenuvši pitanje demografije, kao jedno od najproblematičnijih u hrvatskom društvu, zagrebački nadbiskup kazao je kako su izumiranju hrvatskoga naroda uvelike pridonijeli i “zakoni koji pobačaj, ubojstvo ljudskoga bića, čine lakše dostupnim i bržim”.

“Nećemo se u Crkvi obeshrabriti u pastoralnim aktivnostima preko kojih je moguće oživljavati ‘mrtvi’ ljudski duh, često opijen sebičnošću, te pokušati djelovati da se na ljestvici društvenih vrijednosti učvrste brak, obitelj i djeca”, kaže Kutleša.

Na kraju razgovora zagrebački nadbiskup uoči Velike Gospe izrazio je uvjerenje da kako će Blažena Djevica Marija čuvati hrvatski narod od razjedinjenja

“Nezdravi natjecateljski duh hrvatskomu narodu nije svojstven, on je uvijek ubacivan kao virus, a povijest nam pokazuje da ga je liječila pobožnost prema Majci Božjoj preko koje se uvijek dolazi do njezina božanskoga Sina. Razloge za to možemo pronaći zagledamo li se u bilo koje marijansko svetište u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Sva čudesna ukazanja, izvojevane pobjede i bitke, nadnaravne prirodne pojave i osobna obraćenja vodila su prema vjerničkomu jedinstvu našega naroda koje je oduvijek bilo naša temeljna karakteristika”, zaključio je Kutleša.