Središnje euharistijsko slavlje na svetkovinu sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije, na kojem se okupio veliki broj vjernika, a koje je slavljeno na otvorenom ispred dubrovačke katedrale 3. veljače predvodio je sisački biskup Vlado Košić. Uz brojne svećenike i redovnike iz Dubrovačke biskupije i iz drugih hrvatskih biskupija koncelebrirali su splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić, beogradski nadbiskup i potpredsjednik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda Stanislav Hočevar, biskupi hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk, kotorski Ilija Janjić, šibenski Ante Ivas, izaslanik mostarskog biskupa Željko Majić, predsjednik HKVRPP dr. o. Vinko Mamić te ravnatelj Hrvatske inozemne pastve fra Josip Bebić.

U pozdravnom govoru na početku mise biskup domaćin Mate Uzinić uime mladih Dubrovačke biskupije i svoje osobno ime, uputio je hrvatskoj katoličkoj mladeži u Domovini i inozemstvu srdačan poziv dobrodošlice u Grad sv. Vlaha i u Dubrovačku biskupiju na Susret hrvatske katoličke mladeži u travnju ove godine. Biskup je pozdravio i predstavnike vjerskih zajednica, Diplomatski zbor, izaslanstva Vlade i Sabora, nazočne gradonačelnike i načelnike općina, predstavnike udruga branitelja i drugih udruga proizišlih iz Domovinskog rata, vojske, policije, povijesne postrojbe i sve goste iz društveno-političkog života. Posebno je pozdravio i čestitao Dan Grada gradonačelniku Andri Vlahušiću i drugim predstavnicima lokalne zajednice.

U homiliji biskup Košić kratko je naveo neke podatke iz životopisa sv. Vlaha koji je “primjer kako vjernik ne smije pokleknuti ni pred kakvom prijetnjom, nego treba hrabro sačuvati svoju vjeru u Krista i ostati mu vjeran do smrti”. Usporedio je njegov život sa sv. Kvirinom, zaštitnikom njegove biskupije koji je također bio biskup i mučenik iz prvih stoljeća kršćanstva. Ustvrdivši kako je mučeništvo konstanta u povijesti kršćanstva, biskup Košić nešto više rekao je o nekim elementima kršćanskog mučeništva kao što su proslava mučenika; njihova pobjeda, a ne poraz te progoni i mržnja koje ih prate.

U nastavku propovijedi biskup Košić govorio je o povijesti mučeništva na hrvatskim prostorima koje je bilo ubijanje katolika iz mržnje na vjeru, te dodao da se oni mogu svrstati u pet velikih krugova, a to su progoni u Rimskom carstvu; za turskih osvajanja; u i poslije II. svjetskog rata; za vrijeme Domovinskog rata i – danas, te nešto više rekao o nekim krugovima. Spominjući razdoblje u i poslije II. svjetskog rata, biskup je rekao da je tada “bjesnio obračun svih triju najstrašnijih totalitarizama, koji su uopće poznati u ljudskoj povijesti – te su upravo na ovim našim hrvatskim prostorima prouzročili strašna ubijanja, patnje i razaranja”. Naveo je i podatke da je u tim ratnim i poratnim godinama pobijeno više od 600 katoličkih svećenika, među kojima i sedmorica mučki ubijenih svećenika iz Dubrovnika na otoku Daksi, gdje su partizani pobili 53 istaknuta građanina, civila Hrvata, bez ikakvog suđenja.
Nastavljajući govoriti o najnovijim vremenima mučeništva spomenuo je stradanja u Domovinskom ratu koja nisu zaobišla ni hrvatski jug. Dodao je da se i danas progone kršćani, ne samo na Bliskom istoku, nego i u Hrvatskoj: “Vrijednosti za koje su kršćani tijekom svoje više od dva tisućljeća duge povijesti bili spremni umirati, i danas su – i to u slobodnoj Hrvatskoj – ugrožene. Sjetimo se samo bezočnih napada na svetost obitelji, kako od aktualnih nositelja vlasti, tako i od državnih medija”.

Spomenuo je i apostolsku pobudnicu pape Franje “Evangelii Gaudium – Radost Evanđelja” u kojoj on izriče proročki čvrstih četiri “Ne”: “Ne ekonomiji isključivanja; Ne novom idolopoklonstvu novca; Ne novcu koji vlada umjesto da služi i Ne socijalnoj nejednakosti koja rađa nasilje”. Nasuprot kulture odbacivanja i “globalizma ravnodušnosti” – kako to on naziva – papa Franjo traži kulturu prihvaćanja i solidarnosti, rekao je propovjednik i dodao da Papa jasno kaže da je danas “siromaštvo u svijetu skandal”. Biskup je zatim nastavio: “Naime, novi totalitarizam stvara jednako brojne, ako ne i brojnije, žrtve negoli prijašnja tri totalitarizma. Kao što su brojna, stravična i osuđujuća djela totalitarnih režima 20. stoljeća – o čemu nam govore milijuni njihovih žrtava – tako i današnji totalitarizam koji je vođen ideologijom isključivanja, tj. odbacivanja onih koji misle drukčije te indiferentizmom prema svima koji su vođeni ljubavlju, kako prema Bogu tako i prema čovjeku – koji npr. u našem slučaju prezire Vukovarce koji samo traže poštovanje žrtava, koje su spasile Hrvatsku. No, nije li još veći zločin istinu proglašavati lažju, a laž istinom? To su suvremeni progoni našega vjerničkog hrvatskog puka koji su čak možda i gori od svih dosadašnjih ratova – koje smo s Božjom pomoću i zagovorom naših svetih zaštitnika preživjeli – jer sad novi totalitarizam, koji je perfidan i skriva se iza humanosti i napretka, mladima zatvara horizonte nade, tjera ih iz Domovine koju se nemilice rasprodaje te umjesto da Hrvati budu svoji na svome, postaju robovi u vlastitoj zemlji kojom vladaju tuđinci”.

Mučeništvo sv. Vlaha je mučeništvo odjednom odnosno polaganje života u jednom trenutku, no od mnogih se traži mučeništvo kao neprestana, trajna žrtva. Govoreći o mučeništvu koje vjernici katolici trpe danas u Hrvatskoj, sisački biskup istaknuo je siromaštvo. Dodao je da je osiromašivanje rezultat lošega razvoja, a to su nepravde, koje su uzrok današnje bijede. Istaknuo je da je duhovno siromaštvo još teže od izvanjske bijede, neimaštine i bolesti. “Siromasi su i progonjeni, oni koji trpe nepravde. Mogli bismo slobodno reći da je danas u Hrvatskoj na djelu prije svega siromaštvo duha, siromaštvo slobode i siromaštvo ljubavi. Naš se narod danas osiromašuje ne tek stravičnim pljačkama društvene tj. zajedničke imovine koja završava u privatnim džepovima, nego – što je još sto puta gore – krađom i zatiranjem duhovnih vrijednosti koje se danomice obezvrjeđuju i tako se ljudima oduzima ne samo ponos nego i temelj, dapače sam smisao njihova života”, rekao je biskup.

Sve to je posljedica nereda u ljudskim dušama, egoizma koji je usmjeren na sebe samoga i jedino na vlastitu dobrobit. “Ne radi se danas više samo o predstavnicima vlasti koji bi morali zaboraviti svoje i posvetiti se zajedničkim dobrima – kako to lijepo piše na Kneževu dvoru, što je citirao uskoro sveti papa Ivan Pavao II, hodočasnik u ovaj Grad 2003: ‘Obliti privatorum publica curate – zaboravite svoje stvari i brinite se za zajedničke!’ Očito je da danas to načelo trebaju slijedi svi, i to ne samo kada uđu u javni prostor borbe za zajedničke interese, nego i kada se brinu za vlastiti život i napredak. Naime, nije moguće napredovati ako naš bližnji nazaduje, tako da je ova maksima potrebna svima i uvijek”, zaključio je sisački biskup, poželjevši svima da ih na njihovim putovima vodi sv. Vlaho koji je žrtvovao sebe i vlastito dobro za druge.

Volonteri SHKM-a aktivno su sudjelovali na misi na svetkovinu sv. Vlaha: u majicama susreta prinosili su darove na oltar, čitali su molitvu vjernika, nosili su male barjake sv. Vlaha uz biskupe i svećenike koji su dijelili pričest, te s oltara u procesiji ponijeli veliki drveni križ – križ SHKM-a i nosili ga, zajedno s barjakom SHKM-a, u tradicionalnoj procesiji ulicama Grada.

IKA