Njemački kardinali Reinhard Marx i Walter Kasper te austrijski kardinal Christoph Schönborn nadaju se promjenama na predstojećoj Sinodi o obitelji

Govore li kardinali Marx, Kasper i Schönborn protiv nauka Crkve?

U nedavnom intervjuu za novine La Civiltà Cattolica (originalni intervju na talijanskom jeziku možete pročitati ovdje), austrijski kardinal Christoph Schönborn izjavio je kako gay zajednice sadrže „pozitivne elemente“ naglasivši kako je stabilna gay zajednica bolja od nestabilne.

Austrijski kardinal, nadbiskup Beča, jedan od glavnih urednika Katekizma Katoličke Crkve objavljenog za vrijeme pontifikata pape sv. Ivana Pavla II. te kandidat za papu na posljednjoj konklavi tako je pred nadolazeću Sinodu ponovio vlastite, već više puta izrečene stavove o homoseksualnim odnosima.

Premda je naglasio kako je potrebna „negativna crkvena prosudba homoseksualnih čina“, istodobno je primijetio kako „Crkva ne bi trebala viriti ljudima prvo u spavaće sobe, već u blagovaonice. [Crkva] mora pratiti ljude“.

Zakon postupnosti

Kardinal Schönborn, ponovno je istaknuo zakon postupnosti kao jedan od načina priznavanja pozitivnih elemenata u zajednicama koje nisu bliske katoličkom idealu. Nadbiskup Beča pritom je izjavio kako ga je situacija na prošlogodišnjoj Sinodi „pomalo šokirala“ jer su mnogi biskupi inzistirali na „apstraktnim pojmovima“ umjesto da su se bazirali na svojoj ulozi pastira koji trebaju primijetiti da se „ljudski život razvija s uvjetima nametnutima od strane društva: psihološki uvjeti, društveni uvjeti, materijalni uvjeti, politički uvjeti sa svojim povijesnim okvirom“. Također je kritizirao „formalistički pristup“ koji pojedini biskupi imaju oko pojma intrinzičnog zla (lat. intrinsece malum). Prema kardinalu time se gubi „cijelo bogatstvo, ili radije ljepota moralnog izraza koji je nepovratno izgubljen“ što koči mogućnost gledanja „šire slike dramatičnih posljedica razvoda: financijskih, obrazovnih i mentalnih efekata“.

Kardinal koji je prije dvije godine izjavio, suprotno Učiteljstvu Crkve, kako je važno zakonski priznati istospolne zajednice, ali ih odvojiti od braka, svoj stav objašnjava pozivajući se na dogmatsku konstituciju Lumen Gentium „premda se i izvan njezina [crkvenog, op.a.]  ustroja nalaze mnogi elementi posvećenja i istine koji, kao darovi svojstveni Kristovoj Crkvi, snažno potiču na katoličko jedinstvo“. Schönborn se pita, s obzirom da je „brak Crkva u malom, kako možemo suditi i reći da ‘nema elemenata istine i posvećenja u njima’ (nesakramentalnim zajednicama op.a.)“.

Takav stav se u zadnje vrijeme često naziva lifestyle ecumenism, a upravo se kardinal Schönborn smatra jednim od začetnika te ideje. Također ideja „životnog ekumenizma“ povezana je sa zakonom postupnosti tj. principom prema kojem bi Crkva trebala poticati osobe da se postupno tj. korak po korak približe vjeri i Bogu. Međutim zlouporabu tog principa osudio je papa sv. Ivan Pavao II. u apostolskoj pobudnici Familio Consortio:

Zbog toga takozvani „zakon postupnosti“ ili postupni put ne može se poistovjetiti s „postupnošću zakona“, kao da bi postojali u božanskome zakonu stupnjevi i oblici različitih zapovijedi prilagođenih osobama i različnim prilikama. Svi su bračni drugovi, prema Božjem naumu, pozvani na svetost u brak i taj se uzvišen poziv ostvaruje ako je ljudska osoba kadra odgovoriti božanskoj zapovijedi vedra duha, pouzdajući se u božansku milost i vlastitu volju (Familiaris Consortio, 34)

Među pobornicima ovog principa i njegove primjene na odnos Crkve prema razvedenima i ponovo vjenčanima te ostalim zajednicama su također kardinal Marx i kardinal Kasper.

Premda je kardinal Schönborn devedesetih godina prošlog stoljeća slovio kao pripadnik „konzervativnog krila“ u njegovim se istupima već nekoliko godina naziru reformistički naglasci. Tako je 2012. opozvao odluku župnog svećenika koji nije dopustio mladom muškarcu u registriranom homoseksualnom partnerstvu da postane član župnog vijeća. Međutim, s druge strane, žestoko se usprotivio „katoličkom“ disidentskom pokretu Mi smo Crkva te njihovim zahtjevima koji nisu u skladu s katoličkim naukom.

Kardinal Marx: ‘Papina reforma ne rješava fundamentalni problem’

Schönbornov intervju dolazi nakon što je predsjednik Njemačke biskupske konferencije, kardinal Marx, za National Catholic Reporter ocijenio „djelomičnim“ Papino pojednostavljenje procesa ništetnosti braka: „to je znak senzibiliziranosti, ali ne rješava fundamentalni problem“. Kardinal je istaknuo i kako Crkva mora poručiti parovima koji su rastavljani da još uvijek pripadaju Crkvi.

Slično je poručio i kardinal Kasper, prenosi National Catholic Register, koji ne odustaje od pričesti za razvedene i ponovno vjenčane nakon „pokorničkog perioda“, izjavivši kako je „siguran“ da se može stvoriti „široki konsenzus“ po tom pitanju.

Navedene izjave koje su zadnjih dana preplavile katoličke medije, predstavljaju svojevrsno lobiranje i pripremanje terena uoči Sinode o obitelji. Premda pobornici ovih prijedloga tvrde kako se načelno „ne negira nauk“, njihovo uvođenje dovelo bi do radikalnih promjena u pastoralnoj, a time i stvarnoj praksi, glede crkvenog Nauka o razvedenima i homoseksualnosti.

Za kraj donosimo tekst o razvodu koji je već objavljen na ovom portalu te nekoliko točaka iz Katekizma Katoličke Crkve o homoseksualnosti:

2357      Homoseksualnost označava odnose između muškaraca ili žena koji osjećaju spolnu privlačnost, isključivu ili pretežitu, prema osobama istoga spola. Očituje se u vrlo različitim oblicima kroz vjekove i u različitim kulturama. Njezin psihički nastanak ostaje velikim dijelom neprotumačiv. Oslanjajući se na Sveto pismo, koje ih prikazuje kao teško izopačenje, Predaja je uvijek tvrdila da su “čini homoseksualni u sebi neuredni”. Protive se naravnom zakonu. Oni spolni čin zatvaraju daru života. Ne proizlaze iz prave čuvstvene i spolne komplementarnosti. Ni u kojem slučaju ne mogu biti odobreni (podvukao autor).

2358      Nemali broj muškaraca i žena pokazuju duboke homoseksualne težnje. Ne biraju oni svoje homoseksualno stanje; ono za većinu njih predstavlja kušnju. Zato ih treba prihvaćati s poštivanjem, suosjećanjem i obazrivošću. Izbjegavat će se prema njima svaki znak nepravedne diskriminacije. Te su osobe pozvane da u svom životu ostvare Božju volju, i ako su kršćani, da sa žrtvom Gospodinova Križa sjedine poteškoće koje mogu susresti uslijed svojega stanja.

Tino Krvavica | Bitno.net