Japanski premijer ispričao se u utorak žrtvama eugeničkog zakona pod kojim su tisuće prisilno sterilizirane između 1948. i 1996., javlja UCA News.

“Odgovornost vlade kao izvršitelja eugeničkog zakona je iznimno velika”, poručio je Fumio Kishida. “Kao predstavnik vlade, iskreno se ispričavam.”

Prema izvještajima, zakon je omogućio vlastima prisilnu sterilizaciju osoba s invaliditetom, uključujući one sa psihičkim poremećajima, nasljednim bolestima, fizičkim deformacijama i gubom. Također je legalizirao prisilne pobačaje u slučaju da je jedan od roditelja patio od nekog od navedenih problema.

Procjene govore o čak 25 tisuća ljudi koji su kroz desetljeća sterilizirani, od čega njih 16 500 prisilno, premda se u sumnju dovodi i 8 500 slučajeva “dobrovoljne” sterilizacije.

Povod isprici, koju je premijer Kishida uputio na susretu sa 130 žrtava eugeničkog zakona, bila je presuda tamošnjeg Vrhovnog suda koji je odredio da su dosadašnje kompenzacije od 3,2 milijuna jena (oko 18 700 eura) preniske te da vlada svakom tužitelju treba isplatiti 16,5 milijuna jena (oko 96 600 eura). Sud je također presudio kako odštetu trebaju dobiti i njihovi supružnici, u visini od 2,2 milijuna jena (12 800 eura).

Jedan od tužitelja, Kikuo Kojima, opisao je kako su ga, kada je imao 19 godina, odveli u bolnicu gdje su mu “dali nadimak ‘shizofreničar’ te prisilili na eugeničku operaciju”.

“Nikada neću to zaboraviti”, prenio je njegove riječi japanski javni servis NHK.

Drugi su izjavili kako su zbog operacija godinama bili prikovani za krevet, nisu mogli raditi te su trpjeli diskriminaciju.

Za razliku od najpoznatijeg slučaja uvođenja eugeničkih zakona – onih nacističke Njemačke – kojima se htjela postići “čistoća” rase, Japan je svoju legislativu uveo kako bi kontrolirao rastuću populaciju u uvjetima uništene ekonomije i ozbiljne nestašice hrane nakon Drugog svjetskog rata. Kako piše CNN, vladine mjere uključivale su nacionalnu kampanju promicanja kontracepcije te eugenički zakon koji je omogućio pobačaje i sterilizaciju.

Tamno poglavlje japanske povijesti izašlo je na vidjelo 2018. kada je ženska osoba u šezdesetim godinama tužila vladu zbog prisilne sterilizacije koju je prošla s 15 godina. Tadašnji japanski premijer Shinzo Abe ispričao se 2019. žrtvama eugeničkih zakona te je njegova vlada izglasala zakon kojim su omogućene kompenzacije prisilno steriliziranim osobama. No žrtve nisu bile do kraja zadovoljne, što je dovelo do nedavne presude Vrhovnog suda.

Eugenika i Katolička Crkva

Katolička Crkva oduvijek se protivila eugeničkim zakonima, učeći da je identitet čovjeka kao Božjeg stvorenja važniji od njegove “društvene vrijednosti”. U tom smislu, osobe s invaliditetom, slabi ili “nečisti” bilo koje vrste nisu “teret” društvu, kako su to percipirali pobornici eugenike.

“To je jedno od društvenih pitanja kojim se Crkva bavi, potičući vladu za vladom da odbaci zakon te pruži pravdu i dostojanstvo žrtvama”, poručio je prošle godine za UCA News mons. Edgar Gacutan, biskup Sendaija u Japanu.

Gacutan je, referirajući se na tužbu žrtava prisilne sterilizacije, izjavio da su japanske vlasti, poput nacista, eugeničke zakone implementirali i prije i nakon Drugog svjetskog rata.

“Put prema vraćanju dostojanstva i ljudskosti žrtvama još je uvijek dug i izazovan. Katolička Crkva u Japanu i njezini biskupi žele biti solidarni sa žrtvama na tom putu koliko god je potrebno”, zaključio je biskup.

Dodajmo na kraju kako je eugenika prisutna i danas, osobito u vidu pobačaja fetusa s invaliditetom (među “pionirkama” pobačaja, poput osnivačice Planned Parenthooda Margaret Sanger, eugenička vjerovanja nisu bila rijetkost). Tako je svojevremeno objavljeno kako je Island na putu da u potpunosti eliminira sindrom Down. “Kvaka” je bila u tome što se to nije postiglo nekim oblikom liječenja već pobačajem fetusa s invaliditetom, što je izazvalo negativne reakcije diljem svijeta.